Autor: dr sci.med. Milorad Jerkan
Lakat je
složeni zglob formiran spojem triju kostiju humerusa, nadlaktice i ulne i
radijusa podlaktice. Koštane kvrge sa
unutrašnje i spoljašnje strane zovu se epikondili. Prisutni
su ligamenti, tetive i burse. Funkcija fleksora lakta
je da pomaže u savijanju ručnog zgloba i skupljanju prstiju.
Od povreda karakterisične za lakat su: subluksacije,
luksacije, prelomi
olekranona, prelomi
glave radijusa prelomi usled udara u „prolazu“(Sideswipe
prelomi), prelom dijafize ulne udružen sa dislokacijom glavice radijusa (Monteggia),
fractura radii loco typico, povredi mekih tkiva, povrede u predelu glavice
radijusa, kontuzije radijalnog živca, ulnarni neuritis, povreda ularnog
kolateralnog ligamenta, hiperekstenzione povrede lakta, burziti u
predelu lakta i pozne posledice povrede lakta.
Povreda najčešće nastaje usled stalnog ponavljanja
pokreta kod tenisera, veslača i igrača golfa.
Najčešće je ova povreda izazvana nepravilno izvedenim udarcem, ili zbog nedovoljno razvijenih mišića ekstenzora. Može
da se javi i kod: karatista, kuglaša, dizača tegova i sl..
Bol se javlja sa unutrašnje strane lakta i
izaziva ograničene pokrete.
Teniski lakat je upala tetive koja povezuje mišiće ekstenzore sa spoljašnjim epikondilom. To su dugi mišići sa spoljne strane podlaktice koji pomažu da se otvori i
ispravi šaka i ručni zglob. Uzrok povrede može biti i u teniskom reketu
koji služi da do minimuma smanji silu koja se prenosi na
ruku prilikom udarca, ako je poremećen balans u grifu dolazi do
opterećenja koje je najviše usmereno prema laktu. Zato
kod izbora reketa treba obavezno konsultovati stručna lica (trenere).
Mehanizam povrede je vezan za mišiće koji se pripajaju na
lateralnom epikondilu humerusa a to su: m. ekstenzor carpi radialis longus i
brevis, m. ekstenzor carpi ulnaris, m. ekstenzor digitorum, m. ekstenzor digiti
minimi, m. supinator i m. anconeusu. U tenisu posebno važnost
kod bekhend udarca imaju mišići m. ekstenzor carpi radialis longus i
brevis. Pri udarcu lopte dolazi do napetosti ekstenzornih mišića
podlaktice. Svaki takav udarac u obliku mikrotraume završava se na gornji pripoj tih mišića i posle čestih
ponavljanja mikrotraumatko delovanje dovodi do entenzita. Ćurković
i saradnici 1982.god. teniski lakat
označavaju kao radijalni epikondilitis a sreće se i van sporta kod
domaćica, šofera autobusa i kovača.
Simtomi su: jak bol koji se širi sa spoljne strane lakta, može da se širi i niz podlakticu. Znatno ograničava pokrete rukovanja, držanje šolje za kafu,
okretanje kvake i sl. Ova povreda nastaje usled stalnog ponavljanja pokreta,
najčešće nepravilno izvedenog bekhenda, slabe tehnike prilikom
servisa i slabo razvijeni ekstenzorni mišići. Javlja
se kod tenisera, dizača tegova, kuglanju, skijanju, kućnim poslovima
i kod direktnog udara.
Prevencija za pojavu teniskog lakta: suština ove povrede je u izboru
reketa koji u nekim svojim elementima izaziva konstatne mikrotraume
koje vremenom dovedu do entenzitnog opterećenja i povrede koje sportistu
eliminiše sa sportskog terena. Da bi se to
sprečićo neophodno je da reket bude „našpanovan“ -
zategnutost žica na reketu, profilu tenisera, reketa mora da bude po izboru
tenisera, težina reketa mora da bude optimalna, grif mora biti adekvatan ruci
tenisera, pokreti reketom moraju biti pravilni, izbegavati stereotipnost u
igri, način držanja reketa, stil i tehnika izvođenja udarca (ravni
udarci, spin udarci i slično) koji ako se ne izvode pravilno mogu izazvati
mikrotraume na ekstenzornim pripojima lakta.
Lečenje je u
principu konzervativno. U prvoj fazi preporučujemo mirovanje
do dve nedelje kada paralelno radimo fizikalni tretaman (laser,
ultrazvuk, magnetno impulsno polje i diodinamik), u slučaju da sportista
ne prihvata mirovnje indikovana je stavljanje gipsane imobilizacije od dve nedelje. Ako ni ovo ne smiri
akutne traume indikovano je infiltracija hidrocortizonskih preparata sa
mogućnošću ponavljanja najviše još jednom ili dva puta. Ako svi postupci ne daju dobre rezultate indikovana je hiruška intervencija.
Iščašenje
lakta nastaje pri padu na ruku
ispruženu u laktu. Učestalost ovog povređivanja kreće se od 25 do 28% svih luksacija. Mehanizam povređivanja je
u prekomerenom ekstenziranju vrha olekranona koji se upre u
fosu olecrani, razdere se zglobna čaura, koronoidni nastavak
uzdigne i sklizne iz svog ležišta preko trohleje nadlaktične kosti i
zaustavlja se u jami olekranona. Pritisak i dalje deluje, dolazi do
potiskivanja podlaktice prema gore duž nadlaktice a popuštanjem sile napeti
flektori podlaktice kontrahuju se i dovode lakat do 120 stepeni. Time je luksacija prema natrag završena. Komlikacije
usled neadekvatnog lečenja (imobilizacija nije dovoljno dugo primenjena)
pojava miozitisa ostifikansa. Subluksacija i luksacija ovog zgloba
najčešće se javlja kod rvača, džudista, gimnastičara i u
sportovima sa loptom.
Klinička slika kod svih subluksacija i luksacija je
slična u zavisnosti od sportova.
Karakteriše se intenzivnim bolom, palpatorno se odredi stepen dislokacije,
postoji velika sličnosti kao kod preloma (kontraktura, i potpuna
funkcionalna nemoć ekstremiteta) dominira izrazita deformacija zgloba,
sa velikim oteklinama, krvnim podlivom, i u
nekim slučajevina direkna kompresija na nerve.
Kod luksacije
prvi i osnovni zadatak je uraditi repoziciju (vraćanje u prvobitni
položaj) ako je ona moguća što pre u prvih nekoliko sati, posebno kod
sportista dok se ne pojavi spazam ili grč (izvrši
se imobilizacija, stavi se led i uzdigne se deo povređenog tela da bi se
sprečilo da serozna ili krvava tečnost dođe u zglob).
Imobilizacija obično traje nekoliko nedelja, a onda se kreće na,
hidro terapija (bazen ili kupke),
elektrostimulacija, elektroforeza (kombinacija angaletik, kortikostereoid),
diodinamik, oligotermičke doze ktd, magnetoterapija, kinezi terapija.
Početi sa laganin bazičnim treningom kad se
dobije saglasnost specijaliste sportske medicine.
Otvorene luksacije, habitulne i rekurentne obavezno se
leče operativnim putem, i drenažom povređenog zgloba.
Luksacije nastala od piogenih infekcija u zglobu tkz. patološke leče se operativnim putem ali se ostvaruje
samo palijativni efekat.