ZAKON
O SPORTU ("Sl.
glasnik RS", br. 24/2011 i 99/2011 - dr. zakoni) |
Ovim
zakonom uređuju se prava i obaveze sportista i ostalih fizičkih lica
u sistemu sporta, pitanja vezana za pravni položaj, organizaciju i registraciju
pravnih lica u sistemu sporta (u daljem tekstu: organizacije u oblasti sporta),
opšti interes i potrebe i interesi građana u oblasti sporta, finansiranje,
kategorizacije u oblasti sporta, strategija razvoja sporta u Republici Srbiji,
školski sport, sportski objekti, organizovanje sportskih priredaba, nacionalna
priznanja i nagrade za poseban doprinos razvoju i afirmaciji sporta,
vođenje evidencija, nadzor nad radom organizacija u oblasti sporta i
pitanja u vezi sa evidentiranjem i privatizacijom u oblasti sporta.
Sport
je delatnost od posebnog značaja za Republiku Srbiju.
Pojedini
izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1)
sportske aktivnosti jesu svi oblici fizičke i umne aktivnosti koji, kroz
neorganizovano ili organizovano učešće, imaju za cilj izražavanje ili
poboljšanje fizičke spremnosti i duhovnog blagostanja, stvaranje
društvenih odnosa ili postizanje rezultata na takmičenjima svih nivoa;
2)
sportske delatnosti jesu delatnosti kojima se obezbeđuju uslovi za
obavljanje sportskih aktivnosti, odnosno omogućava njihovo obavljanje, a
naročito: organizovanje učešća i vođenje sportskih
takmičenja, uključujući i međunarodna takmičenja,
obučavanje za bavljenje sportskim aktivnostima i planiranje i vođenje
sportskih aktivnosti; sportsko suđenje; organizovanje sportskih priprema i
sportskih priredaba; obezbeđenje i upravljanje sportskom opremom i
objektima; stručno obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i
informisanje u oblasti sporta; naučnoistraživački i istraživačko-razvojni
rad u sportu; propaganda i marketing u sportu; savetodavne i stručne
usluge u sportu; sportsko posredovanje;
3)
sport za sve (rekreativni sport) jeste oblast sporta koja obuhvata bavljenje
sportskim aktivnostima radi odmora i rekreacije, unapređivanja zdravlja ili
unapređivanja sopstvenih rezultata, u svim segmentima populacije;
4)
vrhunski sport jeste oblast sporta koja obuhvata sportske aktivnosti koje za
rezultat imaju izuzetne (vrhunske) rezultate i sportske kvalitete;
5)
sportska organizacija jeste organizacija koja se osniva radi obavljanja
sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti, u skladu sa ovim zakonom;
6)
sportista jeste lice koje se bavi sportskim aktivnostima;
7)
sportista amater jeste sportista kome zarada nije cilj bavljenja sportskim
aktivnostima i tim aktivnostima se ne bavi u vidu zanimanja;
8)
profesionalni sportista jeste sportista koji se bavi sportskom aktivnošću
kao jedinim ili osnovnim zanimanjem;
9)
sportista takmičar jeste sportista amater i profesionalni sportista koji
učestvuje na sportskom takmičenju, kao član sportske
organizacije ili samostalno, u skladu sa sportskim pravilima;
10)
vrhunski sportista jeste sportista koji je na osnovu ostvarenih vrhunskih
sportskih rezultata na sportskim takmičenjima rangiran, u skladu sa
Nacionalnom kategorizacijom sportista, u kategoriju vrhunskih sportista;
11)
perspektivni (talentovani) sportista jeste maloletni sportista koji je na
osnovu ostvarenih sportskih rezultata rangiran, u skladu sa Nacionalnom
kategorizacijom sportista, u kategoriju perspektivnih sportista;
12)
kategorisani sportista jeste sportista koji je na osnovu ostvarenih sportskih
rezultata rangiran u skladu sa Nacionalnom kategorizacijom sportista;
13)
nacionalni sportski savez jeste sportski savez (granski ili teritorijalni)
čiji su ciljevi, zadaci i delovanje u oblasti sporta usmereni na
teritoriju Republike Srbije i koji je otvoren za učlanjenje lica sa
teritorije Republike Srbije;
14)
nadležni nacionalni granski sportski savez jeste onaj nacionalni sportski savez
u koji su neposredno ili posredno učlanjena lica obuhvaćena sportskim
pravilima tog saveza;
15)
sportska priredba jeste određeni, planski pripremljen i sproveden,
vremenski ograničen sportski događaj, za koji postoji javni interes i
na kojem učestvuje više sportista;
16)
sportsko takmičenje jeste sportska priredba koja se odvija prema unapred
utvrđenim i poznatim sportskim pravilima, koja mogu biti opšte važeća
za konkretnu granu sporta ili samo za konkretnu sportsku priredbu i čiji
je cilj, kojem svaki učesnik teži, ili pobeda protivnika ili postizanje
izvesnog unapred određenog sportskog rezultata;
17)
nacionalno sportsko takmičenje jeste sportsko takmičenje koje se
organizuje za teritoriju Republike Srbije;
18)
profesionalno sportsko takmičenje jeste sportsko takmičenje u kojem
se, u skladu sa ovim zakonom i sportskim pravilima nadležnog nacionalnog
granskog sportskog saveza, takmiče isključivo profesionalni
sportisti, osim ako je pravilima nadležnog međunarodnog sportskog saveza
drukčije određeno;
19)
organizator sportske priredbe jeste lice koje na sopstvenu odgovornost
odlučuje o organizovanju i sprovođenju određene sportske
priredbe, njome upravlja i vodi je ili na neki drugi način svojim
postupcima stvara bitne pretpostavke za njeno održavanje;
20)
sportska pravila jesu pravila utvrđena opštim aktima nadležnih nacionalnih
sportskih saveza, kojima se uređuje obavljanje sportskih aktivnosti i
delatnosti i ostvarivanje utvrđenih sportskih ciljeva;
21)
sportski inspektor jeste lice koje je ovlašćeno da vrši inspekcijski
nadzor, odnosno da ispituje sprovođenje ovog zakona i propisa donetih na
osnovu ovog zakona neposrednim uvidom u poslovanje i postupanje fizičkih
lica i organizacija u oblasti sporta, ispunjenost uslova za obavljanje
sportskih aktivnosti i delatnosti i ispunjenost uslova za vršenje poslova
stručnog osposobljavanja za sportska zanimanja, odnosno zvanja;
22)
stručni sportski nadzornik sporta jeste lice koje obavlja nadzor nad stručnim
radom u oblasti sporta, prati i predlaže mere koje preduzima organizacija u
oblasti sporta, odnosno sportski stručnjak radi otklanjanja nedostataka, i
o uočenim nedostacima u primeni mera obaveštava ministra nadležnog za
sport (u daljem tekstu: ministar).
Termini
kojima su u ovom zakonu označeni položaji, profesije, odnosno zanimanja,
izraženi u gramatičkom muškom rodu, podrazumevaju prirodni muški i ženski
rod lica na koja se odnose.
Mišljenje
da li neka aktivnost, odnosno delatnost spada u sportsku aktivnost odnosno
delatnost, u slučaju potrebe, daje ministarstvo nadležno za sport (u
daljem tekstu: Ministarstvo), a na osnovu prethodno pribavljenog stručnog
mišljenja Sportskog saveza Srbije.
Svako
ima pravo da se bavi sportom.
Bavljenje
sportom mora biti humano, slobodno i dobrovoljno, zdravo i bezbedno, u skladu
sa prirodnom sredinom i društvenim okruženjem, fer, tolerantno, etički
prihvatljivo, odgovorno, nezavisno od zloupotreba i ciljeva koji su suprotni
sportskom duhu i dostupno svim građanima pod jednakim uslovima bez obzira
na uzrast, nivo fizičkih sposobnosti, stepen eventualne invalidnosti, pol
i drugo lično svojstvo.
Organizacije
u oblasti sporta ostvaruju svoje ciljeve i obavljaju sportske aktivnosti i
delatnosti u skladu sa zakonom, sportskim pravilima, potvrđenim
konvencijama u oblasti sporta i principima utvrđenim u dokumentima
međunarodnih organizacija čija je članica Republika Srbija.
Sportska
pravila neposredno se primenjuju na sva lica koja su, neposredno ili posredno,
obuhvaćena nadležnostima nacionalnog sportskog saveza.
Nacionalni
granski sportski savezi usaglašavaju svoja sportska pravila sa sportskim
pravilima nadležnog međunarodnog sportskog saveza.
Prava i
obaveze utvrđene ovim zakonom primenjuju se na sve organizacije u oblasti
sporta koje imaju svoje sedište na teritoriji Republike Srbije i na svako
obavljanje sportskih aktivnosti i delatnosti na teritoriji Republike Srbije.
II
SISTEM SPORTA I UČESNICI U SISTEMU SPORTA
Sistem
sporta čine fizička i pravna lica koja se bave sportskom
aktivnošću, odnosno delatnošću, kao učesnici u sistemu sporta, u
skladu sa ovim zakonom.
1.
FIZIČKA LICA U SISTEMU SPORTA
Sportista
može da se bavi sportskim aktivnostima samostalno ili u okviru organizacija u
oblasti sporta.
Sportista
može da se bavi sportskim aktivnostima amaterski ili profesionalno.
Prava,
obaveze i odgovornosti sportista amatera uređuju se zakonom, sportskim
pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza i opštim aktima
sportske organizacije, a prava, obaveze i odgovornosti sportista takmičara
amatera kojima se obezbeđuje novčana naknada za bavljenje sportom - i
ugovorom između sportiste i sportske organizacije (ugovor o stipendiranju
maloletnog sportiste za sportsko usavršavanje ili ugovor o bavljenju sportom).
Prava,
obaveze i odgovornosti profesionalnih sportista uređuju se zakonom,
sportskim pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu (kad nije zaključen kolektivni
ugovor kod poslodavca) i ugovorom o radu između sportiste i sportske
organizacije.
Poseban
kolektivni ugovor zaključuju reprezentativni sindikat i odgovarajuće
reprezentativno udruženje u sportu, u skladu sa zakonom.
Sportska
organizacija i sportista dužni su da se pridržavaju prava i obaveza
utvrđenih aktima iz st. 1. i 2. ovog člana.
Ugovor
sa sportistom koji nema potpunu poslovnu sposobnost može da se punovažno
zaključi samo uz pismenu saglasnost roditelja, odnosno staratelja, a na osnovu
prethodno utvrđene zdravstvene sposobnosti sportiste koji nema potpunu
poslovnu sposobnost od strane nadležne zdravstvene ustanove ili zavoda
nadležnog za sport i medicinu sporta.
Sportska
organizacija dužna je da pre zaključenja ugovora sportistu obavesti o
pravima, obavezama i odgovornostima iz st. 1. i 2. ovog člana.
Bavljenje
sportskim aktivnostima u skladu sa ugovorom o bavljenju sportom iz stava 1.
ovog člana smatra se radom van radnog odnosa, u skladu sa zakonom.
Zabranjena
je svaka neposredna i posredna diskriminacija sportista u obavljanju sportskih
aktivnosti, s obzirom na neko lično svojstvo, pol, status, opredeljenje
ili uverenje, uključujući i diskriminaciju profesionalnih sportista i
sportista koji žele to da postanu u pogledu zapošljavanja, zarade ili uslova
rada, osim kada se pravljenje razlike, odnosno stavljanje sportiste u
nepovoljniji položaj u odnosu na druge sportiste u istoj ili sličnoj
situaciji temelji na samoj prirodi ili stvarnim i odlučujućim
uslovima obavljanja određene sportske aktivnosti, a ciljevi koji se time
žele postići jesu opravdani.
Odredbe
ugovora između sportiste i organizacije u oblasti sporta kojima se
utvrđuje diskriminacija sportiste - ništave su, a odredbe sportskih
pravila i opštih akata organizacija u oblasti sporta kojima se utvrđuje
diskriminacija sportiste - ne primenjuju se.
Sportisti
koji nema punovažno zaključen ugovor sa određenom sportskom
organizacijom ne može biti sportskim pravilima uskraćeno pravo
zaključenja ugovora o radu sa drugom sportskom organizacijom, odnosno
prelazak u drugu sportsku organizaciju i nastupanje za nju na sportskim
takmičenjima u svojstvu sportiste, uz plaćanje naknade sportskoj
organizaciji iz koje odlazi od strane sportske organizacije u koju prelazi.
U
slučaju sporazumnog raskida ugovora između sportiste i sportske
organizacije, spor između sportske organizacije iz koje odlazi i sportske
organizacije u koju prelazi o iznosu i plaćanju ugovorene naknade za
transfer ne sme uticati na sportske aktivnosti sportiste i pravo nastupa za
sportsku organizaciju u koju je prešao.
Sportista
ima pravo na naknadu štete koju pretrpi aktima diskriminacije organizacije u
oblasti sporta iz st. 1 - 4. ovog člana.
Ugovor
između sportiste i sportske organizacije zaključuje se u pismenoj
formi i registruje kod nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza, a u
protivnom je ništav.
Ugovor
između sportiste i sportske organizacije potpisuju sportista i lice
ovlašćeno za zastupanje sportske organizacije, a u slučaju da je
sportista lice bez potpune poslovne sposobnosti, ugovor se potpisuje u skladu
sa članom 9. stav 5. ovog zakona.
U
slučaju utvrđivanja ništavosti, poništenja, sporazumnog raskida
ugovora ili raskida ugovora između sportske organizacije i sportiste zbog
neispunjenja ugovornih obaveza, sportska organizacija dužna je da o tome bez
odlaganja obavesti nadležni nacionalni granski sportski savez.
Raskid
ugovora između sportiste i sportske organizacije zbog neispunjenja
ugovornih obaveza vrši se odlukom nadležnog suda ili ad hoc arbitraže
ili stalnog arbitražnog suda pri nadležnom granskom sportskom savezu (u daljem
tekstu: sportska arbitraža), u skladu sa zakonom.
Profesionalni
sportista zasniva radni odnos sa sportskom organizacijom zaključenjem
ugovora o radu, na određeno vreme, najduže do pet godina. Po isteku ovog
perioda, profesionalni sportista može ponovo da zaključi ugovor sa istom
ili drugom sportskom organizacijom.
Prekidi
rada kraći od 30 dana ne utiču na trajanje radnog odnosa.
Sportista
i sportska organizacija, prilikom zaključenja ugovora iz stava 1. ovog
člana, mogu posebno ugovoriti davanje jednokratnih naknada sportisti koje
nemaju karakter zarade (naknada na ime zaključenja ugovora, naknada za
korišćenje lika sportiste).
Naknade
iz stava 3. ovog člana mogu biti utvrđene i opštim aktima sportske
organizacije.
Radno
vreme profesionalnog sportiste prilagođava se režimu priprema, odnosno
takmičenja.
Profesionalni
sportista može biti privremeno upućen u drugu sportsku organizaciju, na
osnovu pismenog sporazuma sportske organizacije u koju se upućuje i
sportske organizacije sa kojom je u radnom odnosu, uz saglasnost profesionalnog
sportiste.
Vrhunski
sportista može da se profesionalno bavi sportskim aktivnostima i delatnostima u
individualnim sportovima i kao samostalni profesionalni sportista, odnosno
preduzetnik.
Za
obavljanje delatnosti iz stava 1. ovog člana nisu potrebni poseban
prostor, oprema i kadrovi.
Agencija
nadležna za registraciju privrednih subjekata dostavlja izveštaj o izvršenim
upisima samostalnih profesionalnih sportista Ministarstvu šestomesečno, i
to: za period januar - jun do 15. jula, a za period jul - decembar do 15.
januara.
Sportisti
amateri koji nisu obavezno osigurani u smislu zakona kojim se uređuje
penzijsko i invalidsko osiguranje mogu se uključiti u obavezno osiguranje
pod uslovima, u obimu i na način predviđen tim zakonom.
Sredstva
za penzijsko i invalidsko osiguranje sportiste iz stava 1. ovog člana mogu
obezbediti i sportske organizacije i druga pravna lica, delimično ili u
celini.
Sportista
amater može se uključiti u obavezno zdravstveno osiguranje, u skladu sa
zakonom kojim se uređuje obavezno zdravstveno osiguranje.
Obaveze
po osnovu osiguranja iz stava 1. ovog člana mogu preuzeti sportske
organizacije ili druga pravna lica.
Osnovica
i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje lica iz stava 1. ovog člana,
utvrđuje se u skladu sa zakonom.
Sportista
amater koji se bavi sportskim aktivnostima kao član sportskog udruženja,
bez ugovora, ima prava utvrđena sportskim pravilima i opštim aktom
sportske organizacije.
Ugovorom
o bavljenju sportom sportista takmičar amater i sportska organizacija
utvrđuju, u skladu sa sportskim pravilima, naročito: novčanu
naknadu za bavljenje sportskim aktivnostima, novčane i druge nagrade za
postignute sportske rezultate i naknade troškova smeštaja i ishrane za vreme
sportskih priprema i sportskog takmičenja.
Ugovorom
o stipendiranju maloletnog sportiste za sportsko usavršavanje utvrđuje se,
u skladu sa sportskim pravilima, naročito: novčana stipendija i
naknada troškova smeštaja i ishrane za vreme sportskih priprema i sportskog
takmičenja.
Ugovorom
iz st. 2. i 3. ovog člana može biti utvrđena i naknada za
zaključenje ugovora.
Opštim
aktima sportske organizacije može biti utvrđena posebna naknada na ime
novčane pomoći vrhunskim sportistima sa posebnim zaslugama.
Perspektivni
sportista ima pravo na stipendiju za sportsko usavršavanje, u skladu sa
sportskim pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza.
Nacionalni
sportski savezi utvrđuju posebne programe brige o perspektivnim
sportistima.
U
sportskom takmičenju može učestvovati sportista kome je u periodu od
šest meseci pre održavanja sportskog takmičenja utvrđena opšta
zdravstvena sposobnost za obavljanje sportskih aktivnosti, odnosno delatnosti.
Posebna
zdravstvena sposobnost utvrđuje se, pored opšte zdravstvene sposobnosti,
za određene sportske grane u periodu od šest meseci pre održavanja
sportskog takmičenja, a za određene sportske grane i u kraćem
periodu, u skladu sa pravilnikom koji sporazumno donose ministar nadležan za
poslove zdravlja i ministar.
Način,
vrste, obim i rokovi u kojima se sprovode zdravstveni pregledi za sve
takmičare koji učestvuju na sportskim takmičenjima sporazumno
propisuju ministar nadležan za poslove zdravlja i ministar.
Opštu i
posebnu zdravstvenu sposobnost sportiste koji učestvuje u sportskim
takmičenjima utvrđuje nadležna zdravstvena ustanova, odnosno zavod
nadležan za sport i medicinu sporta koji je dužan da o tome obavesti nadležnu
zdravstvenu ustanovu. Obaveza utvrđivanja zdravstvene sposobnosti postoji
i za druge učesnike u sportu za koje je ta obaveza utvrđena aktima
nacionalnih granskih sportskih saveza.
Troškove
utvrđivanja zdravstvene sposobnosti iz st. 1. i 2. ovog člana snosi
sportska organizacija ili sportista takmičar.
O
utvrđenoj zdravstvenoj sposobnosti sportiste takmičara vodi se
evidencija, unošenjem podataka u medicinsku dokumentaciju, od dana prve
registracije za određenu sportsku organizaciju.
Sadržaj,
obrazac i način vođenja medicinske dokumentacije iz stava 1. ovog
člana utvrđuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju
evidencije u oblasti zdravstva.
Sportska
organizacija dužna je da zaključi ugovor o osiguranju svojih vrhunskih
sportista od posledica nesrećnog slučaja za vreme obavljanja sportske
aktivnosti, a na osnovu utvrđenog rangiranja sportista.
Osigurana
suma na koju mora biti ugovoreno obavezno osiguranje po jednom sportisti iz
stava 1. ovog člana ne može biti niža od: 10.000 evra u dinarskoj
protivvrednosti za slučaj smrti sportiste; 20.000 evra u dinarskoj
protivvrednosti za slučaj trajnog gubitka opšte radne sposobnosti
sportiste ili sposobnosti da se bavi sportskim aktivnostima; 5.000 evra u
dinarskoj protivvrednosti za slučaj privremene sprečenosti za
bavljenje sportskim aktivnostima, na ime naknade za gubitak prihoda i stvarnih
troškova lečenja sportiste.
Ako
sportska organizacija ne zaključi ugovor iz stava 1. ovog člana,
dužna je da naknadi štetu koju pretrpi sportista koji nije osiguran.
Zabranjeno
je sportistu izložiti sportskim aktivnostima koje mogu da ugroze ili pogoršaju
njegovo zdravstveno stanje.
Doping
sportiste je zabranjen, u skladu sa zakonom.
Na
odgovornost za štetu koju pretrpi sportista pri bavljenju sportskim
aktivnostima ili je prouzrokuje drugom licu primenjuju se opšta pravila o
odgovornosti za štetu.
Pravom
na naknadu štete iz stava 1. ovog člana ne obuhvata se ona šteta koja je,
u skladu sa sportskim pravilima, rezultat uobičajenih opasnosti i rizika
bavljenja određenom sportskom aktivnošću.
Sportske
organizacije i nacionalni granski sportski savezi dužni su da omoguće
sportisti učešće u nacionalnoj sportskoj reprezentaciji, kada je
pozvan u reprezentaciju.
Ostala
fizička lica u sistemu sporta
Ostala
fizička lica u sistemu sporta su sportski stručnjaci i
stručnjaci u sportu koji obavljaju stručni rad u skladu sa ovim
zakonom.
Sportski
stručnjaci su lica koja imaju odgovarajuće visoko obrazovanje u
oblasti sporta, odnosno fizičke kulture ili su osposobljena za obavljanje
određenih stručnih poslova u sportu, ako zakonom nije drukčije
određeno.
Stručnjaci
u sportu su lica drugih zanimanja koja imaju odgovarajuće obrazovanje za
te vrste poslova i doprinose ostvarivanju sportskih aktivnosti i sportskih
delatnosti u skladu sa ovim zakonom.
Sportski
stručnjaci i stručnjaci u sportu razvrstavaju se prema sportskim
zanimanjima i zvanjima u okviru zanimanja.
Ministar
utvrđuje nomenklaturu sportskih zanimanja i zvanja i tipične poslove
za utvrđena sportska zanimanja i zvanja i uslove u pogledu obrazovanja,
odnosno stručne osposobljenosti za sticanje zvanja.
Najviša
sportska zvanja iz stava 2. ovog člana mogu da steknu samo sportski
stručnjaci koji imaju propisano obrazovanje.
Stručni
rad u sportu, u smislu ovog zakona, posebno obuhvata: planiranje i
sprovođenje sportskih aktivnosti dece i omladine, rekreacije građana,
treninga sportista, sportskog vaspitanja, obučavanja i sportskog
usavršavanja, kineziterapijskog vežbanja; kontrolu psihofizičkih i
funkcionalnih sposobnosti učesnika u sportskim aktivnostima;
istraživačko-razvojni i naučnoistraživački rad u sportu;
stručno-savetodavni i stručno-informativni rad; planiranje sportskih
programa i projekata; dokumentovanje sportske stručne literature,
pripremanje i uređivanje sekundarnih informacionih izvora u sportu;
kreiranje, planiranje i organizovanje propagandnih kampanja i akcija, odnosa sa
javnošću i kontakata sa sredstvima javnog informisanja u sportu;
izveštavanje sa sportskih priredaba, pisanje informativnih i analitičkih
novinskih članaka u oblasti sporta; planiranje i sprovođenje
sportskih priredaba; posredovanje u sportskim transferima; sportski menadžment
i organizovanje sportskog poslovanja; sportsko suđenje; staranje o
bezbednosti, redu i sigurnosti na sportskim priredbama i u sportskim objektima
i o sprečavanju dopinga u sportu.
Stručni
rad u sportu, u sportskim organizacijama koje su članovi nacionalnog
granskog sportskog saveza, mogu obavljati sportski stručnjaci koji ispunjavaju
uslove predviđene ovim zakonom i poseduju dozvolu za rad predviđenu
pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza i pravilima
međunarodnog sportskog saveza.
Stručni
vaspitno-obrazovni rad sa decom mogu obavljati samo sportski stručnjaci koji
imaju odgovarajuće obrazovanje u oblasti fizičkog vaspitanja i
sporta, u skladu sa zakonom.
Sportski
stručnjaci dužni su da planiraju i evidentiraju stručni rad koji
obavljaju u organizacijama u oblasti sporta, u skladu sa pravilima tih sportskih
organizacija koja obavezno uređuju sadržinu stručnih planova i
evidencije realizacije stručnog rada.
Organizacije
u oblasti sporta utvrđuju potrebu stručnog obrazovanja,
osposobljavanja i usavršavanja sportskih stručnjaka i stručnjaka u
sportu i obezbeđuju uslove za ostvarivanje tih potreba, u skladu sa
sportskim pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza.
Pod
stručnim usavršavanjem, u smislu ovog zakona, podrazumeva se sticanje
znanja i veština sportskih stručnjaka, koje obuhvata kontinuiranu
edukaciju tokom radnog veka, kao i učešće na stručnim i
naučnim skupovima, seminarima i kursevima.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez u saradnji sa visokoškolskom ustanovom
izdaje, obnavlja i oduzima dozvolu za rad sportskim stručnjacima u skladu
sa ovim zakonom, pravilima tog saveza i pravilima nadležnog međunarodnog
sportskog saveza i vodi evidenciju izdatih, obnovljenih, odnosno oduzetih
dozvola za rad.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez utvrđuje troškove izdavanja i
obnavljanja dozvole za rad, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, koje
plaća podnosilac zahteva za izdavanje, odnosno obnavljanje dozvole za rad.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez izdaje dozvolu za rad na period od tri godine
ukoliko međunarodnim sportskim pravilima nije drukčije određeno.
Dozvola
za rad izdata sportskom stručnjaku od strane nadležnog međunarodnog
sportskog saveza smatra se važećom dozvolom za rad, u smislu ovog zakona,
za period za koji je izdata.
Troškove
stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja plaćaju
organizacije u oblasti sporta ili zainteresovani pojedinci.
Ako se
troškovi stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih
sportskih stručnjaka i stručnjaka u sportu obezbeđuju iz
sredstava organizacije u oblasti sporta, u skladu sa njenim opštim aktima,
međusobna prava i obaveze uređuju se ugovorom kojim se posebno
određuju uslovi finansiranja i obaveza tog lica da u određenom
vremenskom periodu, po završetku stručnog obrazovanja, osposobljavanja i
usavršavanja, radi u toj organizaciji.
U
slučaju da lice iz stava 9. ovog člana prekine stručno
obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje, dužno je da organizaciji u
oblasti sporta naknadi troškove, osim ako je to učinilo iz opravdanih
razloga.
Odredbe
o zabrani diskriminacije iz člana 10. ovog zakona shodno se primenjuju i
na sportske stručnjake i stručnjake u sportu.
Poslovima
stručnog osposobljavanja za obavljanje određenih stručnih
poslova u sportu mogu se baviti visokoškolske ustanove, u skladu sa zakonom
kojim se uređuje delatnost visokog obrazovanja.
Poslovima
stručnog osposobljavanja za obavljanje određenih stručnih
poslova u sportu za koje se ne mogu steći odgovarajuća stručna
zvanja u visokoškolskim ustanovama ili za koje ne postoji interes tih ustanova
da ih vrše, odnosno da ih vrše u dovoljnoj meri, mogu se baviti i organizacije
u oblasti sporta koje ispunjavaju uslove u pogledu prostora, opreme i kadrova.
Poslovima
stručnog osposobljavanja za obavljanje određenih stručnih
poslova mogu se baviti i nacionalni granski sportski savezi i nacionalna
stručna sportska udruženja, ako je to predviđeno sportskim pravilima
nadležnog međunarodnog sportskog saveza, u saradnji sa odgovarajućom
visokoškolskom ustanovom.
Ministar
propisuje bliže uslove za obavljanje poslova iz st. 2. i 3. ovog člana, a
njihovu ispunjenost utvrđuje sportski inspektor.
Sportski
inspektor privremeno će zabraniti organizaciji iz st. 2. i 3. ovog
člana dalji rad na stručnom osposobljavanju, ako utvrdi da ne
ispunjava propisane uslove, ili stručno osposobljavanje ne vrši po
utvrđenom planu i programu i propisanom načinu stručnog
osposobljavanja, do ispunjavanja tih uslova, odnosno obaveza.
Ministar
propisuje okvirni plan i program i način stručnog osposobljavanja i,
u skladu sa zakonom, uslove, način i postupak izdavanja, obnavljanja i
oduzimanja dozvola za rad sportskim stručnjacima i organizacijama iz
člana 26. i člana 27. st. 2. i 3. ovog zakona, broj polaznika
stručnog osposobljavanja koji se u okviru jedne grupe može upisati i
obrazac i sadržinu uverenja o završenom stručnom osposobljavanju.
Organizacije
iz člana 27. st. 2. i 3. ovog zakona obavezne su da svake godine u januaru
dostave Ministarstvu izveštaj o izvršenom stručnom osposobljavanju u
prethodnoj godini i da podnesu Ministarstvu prijavu početka obavljanja
stručnog osposobljavanja, najkasnije sedam dana pre početka upisa
polaznika stručnog osposobljavanja.
Ustanove
iz člana 27. stav 1. ovog zakona ostvaruju u procesu stručnog
osposobljavanja saradnju sa nadležnim nacionalnim granskim sportskim savezima.
Sportski
stručnjak i stručnjak u sportu mogu da zasnuju radni odnos sa
sportskom organizacijom zaključenjem ugovora o radu, u skladu sa zakonom
ili zaključuju ugovor o stručnom angažovanju.
Bavljenje
stručnim radom u skladu sa ugovorom o stručnom angažovanju smatra se
radom van radnog odnosa, u skladu sa zakonom.
Sportski
stručnjak, odnosno stručnjak u sportu koji se stručnim radom
bavi kao član sportskog udruženja bez ugovora i bez naknade ima prava
utvrđena sportskim pravilima i opštim aktima sportskog udruženja.
Sportski
stručnjak i sportska organizacija prilikom zaključenja ugovora o
radu, odnosno ugovora o stručnom angažovanju, mogu posebno ugovoriti
davanje jednokratne naknade koja nema karakter zarade (naknada za zaključenje
ugovora, naknada za korišćenje lika sportskog stručnjaka).
Naknade
iz stava 4. ovog člana mogu biti utvrđene i opštim aktima sportske
organizacije.
Strani
državljanin koji obavlja stručni rad u sportu u Republici Srbiji, pored
uslova propisanih ovim zakonom, mora da ispunjava i druge uslove utvrđene
propisima kojima se uređuje oblast zapošljavanja stranih državljana u
Republici Srbiji.
Nad
stručnim radom u oblasti sporta vrši se stručni nadzor.
Stručni
nadzor vrši Zavod za sport i medicinu sporta Republike Srbije (u daljem tekstu:
Republički zavod), a na teritoriji autonomne pokrajine - Pokrajinski zavod
za sport i medicinu sporta (u daljem tekstu: Pokrajinski zavod) kao povereni
posao.
Ministar
bliže uređuje način i postupak obavljanja stručnog nadzora, mere
za otklanjanje uočenih nedostataka, uslove za imenovanje stručnog
sportskog nadzornika, obrazac i način izdavanja legitimacije stručnog
sportskog nadzornika i druga pitanja od značaja za sprovođenje stručnog
nadzora u oblasti sporta.
Na nalaz
o izvršenom stručnom nadzoru može se podneti prigovor ministru, u roku od
sedam dana od dana dostavljanja nalaza.
Pravna
i fizička lica u oblasti sporta dužna su da omoguće obavljanje
stručnog nadzora, u skladu sa ovim zakonom.
Sportski
inspektor može privremeno zabraniti obavljanje određene sportske
aktivnosti, odnosno delatnosti, ako na osnovu izveštaja stručnog sportskog
nadzornika o izvršenom stručnom nadzoru utvrdi da su nedostaci u radu
takve prirode da mogu izazvati posledice po bezbednost i zdravlje sportista,
kao i drugih učesnika, a da nisu u ostavljenom roku otklonjeni.
Licu iz
stava 5. ovog člana koje onemogući obavljanje stručnog nadzora
sportski inspektor može privremeno zabraniti obavljanje sportske aktivnosti,
odnosno delatnosti, sve dok ne omogući obavljanje stručnog nadzora.
2.
ORGANIZACIJE U OBLASTI SPORTA
Radi
obavljanja sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti sportska organizacija
može se osnovati kao udruženje (u daljem tekstu: sportsko udruženje) ili kao
privredno društvo (u daljem tekstu: sportsko privredno društvo), u skladu sa
ovim zakonom, a na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se
opšti propisi o udruženjima, odnosno privrednim društvima.
U
slučaju nesaglasnosti odredaba opšteg akta sportske organizacije sa
odredbama zakona ili sportskim pravilima nadležnog nacionalnog granskog
sportskog saveza, neposredno se primenjuju odredbe zakona, odnosno sportskih
pravila.
Sportska
organizacija može obavljati sportske aktivnosti i sportske delatnosti ako, u
skladu sa ovim zakonom i sportskim pravilima, ima:
1)
učlanjene ili ugovorom angažovane sportiste;
2)
angažovane sportske stručnjake u zavisnosti od vrste delatnosti;
3)
obezbeđen odgovarajući prostor, odnosno sportske objekte i sportsku
opremu;
4)
odgovarajuću unutrašnju organizaciju i finansijska sredstva, ako
učestvuje u sportskim takmičenjima.
Ministar
bliže uređuje uslove iz stava 1. ovog člana.
Reč:
"klub" može biti korišćena u nazivu samo sportske organizacije
koja učestvuje u takmičenjima u okviru nadležnog granskog sportskog
saveza.
Ispunjenost
uslova iz st. 1. i 3. ovog člana proverava sportski inspektor u postupku
redovnog inspekcijskog nadzora.
Sportsko
udruženje, u smislu ovog zakona, jeste dobrovoljna nedobitna organizacija
zasnovana na slobodi udruživanja više fizičkih i/ili pravnih lica,
organizovana na osnovu statuta i osnovana radi ostvarivanja zajedničkog
cilja u oblasti sporta.
Na
spontana i privremena povezivanja više lica radi ostvarivanja određenih
sportskih ciljeva shodno se primenjuju propisi, odnosno pravna pravila o
ortakluku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Sportsko
udruženje može obrazovati jedan ili više ogranaka (sekcija, podružnica i dr.)
koji se upisuju u Registar udruženja, društava i saveza u oblasti sporta (u
daljem tekstu: Registar).
Ogranak
je organizacioni deo sportskog udruženja koji nema svojstvo pravnog lica.
Ogranak ima mesto obavljanja aktivnosti i delatnosti i zastupnika, a poslove sa
trećim licima obavlja u ime i za račun sportskog udruženja.
Osnivanje
Sportsko
udruženje mogu osnovati najmanje tri osnivača.
Osnivač
sportskog udruženja može biti potpuno poslovno sposobno fizičko lice ili
pravno lice.
Sportsko
udruženje osniva se na osnivačkoj skupštini, usvajanjem i potpisivanjem
osnivačkog akta i statuta i izborom, odnosno imenovanjem lica
ovlašćenog za zastupanje.
Osnivački
akt sportskog udruženja sačinjava se u pismenoj formi i sadrži: poslovno
ime, pravnu formu, sedište i matični broj osnivača ako je
osnivač pravno lice, odnosno lično ime, adresu, jedinstveni
matični broj građana i potpis osnivača ako je osnivač
fizičko lice; ime, adresu i broj i zemlju izdavanja putne isprave ako je
osnivač strano fizičko lice; osnovne ciljeve sportskog udruženja;
naziv i sedište sportskog udruženja; lično ime, adresu, jedinstveni
matični broj građana, odnosno broj i zemlju izdavanja putne isprave
lica ovlašćenog za zastupanje sportskog udruženja; datum donošenja
osnivačkog akta.
Osnivački
akt iz stava 2. ovog člana mora biti overen od strane nadležnog suda,
odnosno nadležnog opštinskog, odnosno gradskog organa.
Opšti
akti
Opšti
akti sportskog udruženja jesu: statut, pravilnik i odluka kojom se na opšti
način uređuju određena pitanja.
Statut
je osnovni opšti akt sportskog udruženja.
Statutom
se obavezno uređuje:
1)
naziv i sedište sportskog udruženja;
2)
ciljevi i sadržaj aktivnosti na ostvarivanju sportskih ciljeva;
3)
organi, njihova ovlašćenja, način izbora i razrešenja, trajanje
mandata i način odlučivanja;
4)
postupak usvajanja, odnosno izmena i dopuna statuta i drugih opštih akata
sportskog udruženja;
5)
zastupanje sportskog udruženja;
6)
ostvarivanje javnosti rada;
7)
uslovi i način učlanjivanja i prestanka članstva, utvrđivanje
visine članarine, prava, obaveze i odgovornost članova, posebno
maloletnih lica;
8)
način sticanja sredstava za ostvarivanje sportskih ciljeva i raspolaganja
sredstvima;
9)
način odlučivanja o statusnim promenama;
10)
postupanje sa imovinom sportskog udruženja u slučaju prestanka udruženja;
11)
postupak usvajanja finansijskih i drugih izveštaja;
12)
oblik i sadržaj pečata;
13)
druga pitanja od značaja za sportsko udruženje, kao i druga pitanja
utvrđena zakonom.
Svaki
član sportskog udruženja ima pravo da dobije primerak statuta sportskog
udruženja.
Statut
i drugi opšti akti sportskog udruženja moraju biti saglasni sa sportskim
pravilima i ovim zakonom.
Pojedinačni
akti koje donose organi i ovlašćena lica u sportskom udruženju moraju biti
u skladu sa opštim aktima sportskog udruženja, sportskim pravilima i zakonom.
Visina
mesečne članarine iz stava 3. tačka 7) ovog člana ne može
biti veća od jedne desetine prosečne zarade na nivou Republike Srbije
utvrđene od strane republičkog organa nadležnog za poslove statistike
za prethodnu budžetsku godinu.
Izuzetno
od stava 7. ovog člana, visina mesečne članarine u sportovima za
čiju su realizaciju potrebna materijalna ulaganja veće vrednosti,
može se utvrditi u višem iznosu, uz prethodnu saglasnost ministra.
Odredbe
opšteg akta sportskog udruženja podležu oceni ustavnosti i zakonitosti u skladu
sa Ustavom i zakonom.
Sportsko
udruženje dužno je da u roku od 30 dana od dana uručenja pravnosnažne
odluke o poništenju donese novi opšti akt, odnosno odluku o odgovarajućim
izmenama opšteg akta i u zakonskom roku podnese prijavu za upis u Registar. Ako
je poništen statut sportskog udruženja, odnosno pojedine odredbe statuta, a
sportsko udruženje ne donese novi statut, odnosno odluku o odgovarajućim
izmenama statuta - sportsko udruženje prestaje da postoji i briše se iz
Registra.
Odredba
stava 2. ovog člana shodno se primenjuje i u slučaju kada je, u
skladu sa Ustavom i zakonom, utvrđena neustavnost, odnosno nezakonitost
odredbe opšteg akta sportskog udruženja.
Osnivači
sportskog udruženja odgovaraju solidarno, celokupnom svojom imovinom, za
obaveze preuzete u vezi sa osnivanjem sportskog udruženja, ako ugovorom sa
trećim licima koja imaju potraživanja po tom osnovu nije drukčije
određeno.
Za
obaveze iz stava 1. ovog člana sportsko udruženje odgovara solidarno sa
osnivačima od trenutka upisa u Registar.
Naziv,
sedište i simboli
Sportsko
udruženje ima naziv i sedište.
Naziv
sportskog udruženja mora biti na srpskom jeziku i ćiriličkom pismu,
odnosno na srpskom jeziku i ćiriličkom pismu i jezicima i pismima
koji su u službenoj upotrebi na teritoriji na kojoj se nalazi njegovo sedište.
Naziv
sportskog udruženja može biti i na stranom jeziku, odnosno može da sadrži i
pojedine strane reči, ako one čine ime, odnosno naziv osnivača,
odnosno ako su uobičajene u srpskom jeziku ili ako za njih nema
odgovarajuće reči u srpskom jeziku, odnosno ako se radi o rečima
na mrtvom jeziku.
Naziv
se utvrđuje statutom sportskog udruženja i upisuje se u Registar.
Sportsko
udruženje može imati i skraćeni naziv, koji se određuje statutom.
Skraćeni naziv upisuje se u Registar.
Naziv i
skraćeni naziv sportskog udruženja upotrebljavaju se u pravnom
saobraćaju u obliku u kojem su upisani u Registar.
Ogranak
sportskog udruženja u pravnom prometu istupa pod nazivom sportskog udruženja i
svojim nazivom.
Naziv
sportskog udruženja može se preneti na drugo lice samo u okviru statusne
promene.
Naziv
novoosnovanog sportskog udruženja mora se jasno razlikovati od naziva drugih
sportskih udruženja koja su upisana ili uredno prijavljena za upis u Registar.
Iz
naziva sportskog udruženja mora biti vidljivo da je u pitanju sportska
organizacija.
Naziv
sportskog udruženja ne sme dovoditi u zabludu u pogledu ciljeva sportskog
udruženja ili o tome o kakvoj se vrsti pravnog lica radi.
Naziv
sportskog udruženja može da sadrži naziv Republike Srbije ili jedinice lokalne
samouprave, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa Republike Srbije ili
jedinice lokalne samouprave.
Naziv
sportskog udruženja može da sadrži ime ili deo imena fizičkog lica, uz
njegovu saglasnost, a ako je to lice umrlo, uz saglasnost svih naslednika prvog
naslednog reda.
Ako su
aktivnostima sportskog udruženja dovedeni u pitanje ugled i drugi opravdani
interesi lica iz st. 1. i 2. ovog člana, data saglasnost može se
povući.
Naziv
sportskog udruženja ne može da sadrži ime strane države ili međunarodne
organizacije.
Odredbe
st. 1. i 4. ovog člana ne odnose se na pridevsku upotrebu naziva
domaće ili strane države, teritorijalne jedinice i međunarodne
organizacije.
Sedište
sportskog udruženja mora biti na teritoriji Republike Srbije, s tim da se kao
sedište određuje ono mesto iz kojeg se upravlja aktivnostima i
delatnostima udruženja.
U
poslovnoj korespondenciji i u javnom istupanju sportsko udruženje uz svoj naziv
navodi i svoje sedište.
Sportsko
udruženje može imati svoj znak, logotip i druge simbole, u skladu sa statutom.
Simboli
vizuelnog identiteta sportskog udruženja moraju se jasno razlikovati od simbola
drugih sportskih organizacija i ne smeju dovoditi u zabludu u pogledu ciljeva
sportskog udruženja i njegovog identiteta.
Simboli
vizuelnog identiteta sportskog udruženja ne mogu da sadrže simbole strane
države ili međunarodne organizacije.
Simboli
vizuelnog identiteta sportskog udruženja mogu da sadrže simbole Republike
Srbije ili jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost nadležnog
organa Republike Srbije ili jedinice lokalne samouprave.
Članstvo
Članovi
sportskog udruženja jesu osnivači i lica koja naknadno pristupe sportskom
udruženju u skladu sa njegovim statutom.
Fizičko
lice može biti član sportskog udruženja nezavisno od godina starosti, u
skladu sa zakonom i statutom.
Sportsko
udruženje može, u skladu sa statutom, imati različite kategorije
članova, sa različitim pravima i obavezama, s tim da članovi
iste kategorije moraju imati ista prava i obaveze.
Izjavu
o pristupanju, odnosno učlanjenju u sportsko udruženje za maloletno lice
koje nije navršilo 14 godina daje maloletno lice uz prethodnu pismenu
saglasnost roditelja, odnosno staratelja.
Sportsko
udruženje vodi knjigu članova, uključujući i podatke o njihovom
pravu upravljanja udruženjem.
Svako
lice može pod jednakim uslovima utvrđenim statutom da postane član
sportskog udruženja.
Sportisti
članovi sportskog udruženja imaju pravo da u svako doba istupe iz
udruženja, ali se sportskim pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog
saveza može propisati da je istupanje dozvoljeno samo po isteku određenog
otkaznog roka, s tim da otkazni rok u sportskim granama u kojima pravila
predviđaju prelazni rok može da traje najduže do početka prvog
narednog prelaznog roka, a u ostalim sportskim granama najviše šest meseci.
Sportista
ne može jednostrano da istupi iz sportskog udruženja u slučaju kada se
ugovorom obavezao da će ostati član do isteka određenog roka,
osim ako je odlukom nadležnog suda ili odlukom sportskog arbitražnog suda,
odnosno stalnog sportskog suda (u daljem tekstu: sportska arbitraža) ili
međunarodne sportske arbitraže ugovor raskinut, poništen ili je
utvrđena njegova ništavost.
Članstvo
u sportskom udruženju ne može se prenositi niti naslediti.
Član
sportskog udruženja može biti isključen iz sportskog udruženja iz razloga
i po postupku utvrđenom statutom.
Opštim
aktima sportskog udruženja mora biti obezbeđeno pravo na žalbu na odluku
organa udruženja kojom je odlučivano o pravima i obavezama članova
udruženja, osim ako je za donošenje odluke nadležna sportska arbitraža u skladu
sa ovim zakonom.
Članu
sportskog udruženja mogu se izreći disciplinske sankcije u skladu sa
zakonom, sportskim pravilima i opštim aktima sportskog udruženja, s tim da mu
ne može biti izrečena kazna za disciplinski prekršaj za koji nije kriv i
koji pre nego što je učinjen nije bio opštim aktom sportskog udruženja
utvrđen kao disciplinski prekršaj i za koji nije bila propisana kazna, ako
zakonom nije drukčije određeno.
Član
sportskog udruženja ima u disciplinskom postupku pravo na: vođenje
postupka bez odugovlačenja i sa što manje troškova; nezavisnost,
stručnost i nepristrasnost organa koji odlučuje o odgovornosti;
branioca o ličnom trošku; izjašnjenje i izvođenje dokaza; pismenu i
obrazloženu odluku i žalbu.
Sportskim
udruženjem upravljaju njegovi članovi na način određen statutom
udruženja.
Članovi
upravljaju sportskim udruženjem neposredno ili preko svojih izabranih
predstavnika u organima udruženja.
Sportska
arbitraža
Članovi
sportskog udruženja i sportsko udruženje mogu se sporazumeti da rešavanje spora
o pravima kojima slobodno raspolažu, osim sporova za koje je određena
isključiva nadležnost suda - povere ad hoc sportskom arbitražnom
sudu ili stalnom sportskom sudu pri Olimpijskom komitetu Srbije - za olimpijske
i paraolimpijske sportove i stalnom sportskom sudu pri Sportskom savezu Srbije
- za neolimpijske sportove.
Smatra
se da je ugovor o sportskoj arbitraži zaključen i ako tužilac podnese
tužbu ili žalbu sportskoj arbitraži, a tuženi ne prigovori nadležnosti
arbitraže do upuštanja u raspravljanje o predmetu spora.
Na
arbitražu iz stava 1. ovog člana shodno se primenjuju odredbe o arbitraži
zakona kojim se uređuje postupak pred arbitražom, ako ovim zakonom nije
drukčije utvrđeno.
Spor iz
stava 1. ovog člana može biti predmet i međunarodne sportske
arbitraže u slučajevima utvrđenim sportskim pravilima nadležnog
međunarodnog sportskog saveza.
Spor
pred sportskom arbitražom hitan je.
Statutom
sportskog udruženja može se predvideti i pokušaj mirnog rešavanja sporova
unutar sportskog udruženja putem posredovanja.
Za
arbitra može biti imenovan samo diplomirani pravnik.
Za
arbitra ne može biti imenovano lice koje je vlasnik, član organa ili
zaposleni kod sportskih organizacija u istoj grani sporta, lice koje je u istoj
stvari učestvovalo u odlučivanju u ranijem postupku, lice koje je
član organa, službeno lice ili zaposleni kod nadležnog sportskog saveza,
kao ni lice u vezi s kojim postoje drugi razlozi koji dovode u pitanje njegovu
nepristrasnost.
Organi
i lice ovlašćeno za zastupanje
Skupština
je najviši organ sportskog udruženja. Ako statutom nije drukčije
određeno, skupštinu čine svi članovi sportskog udruženja, sa
jednakim pravom glasa.
Skupština
sportskog udruženja saziva se najmanje jedanput godišnje.
Skupština
sportskog udruženja odlučuje o:
1) usvajanju,
odnosno izmenama i dopunama statuta sportskog udruženja;
2)
usvajanju finansijskih izveštaja;
3)
izboru, odnosno imenovanju i razrešenju lica ovlašćenog za zastupanje;
4)
udruživanju u saveze;
5)
statusnim promenama;
6)
prestanku sportskog udruženja;
7)
drugim pitanjima utvrđenim zakonom i statutom sportskog udruženja.
Odluka
skupštine o promeni statuta, statusnim promenama i prestanku sportskog
udruženja donosi se većinom glasova od ukupnog broja članova
skupštine, ako statutom nije utvrđeno da je za donošenje odluke potreban
veći broj glasova.
Sazivanje
skupštine sportskog udruženja može tražiti jedna trećina članova
skupštine uz predlaganje dnevnog reda, a ako nadležni organ sportskog udruženja
ne sazove sednicu skupštine, nju mogu sazvati oni članovi sportskog
udruženja koji su tražili njeno sazivanje. Skupština se mora sazvati najkasnije
u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahteva za održavanje skupštine
sportskog udruženja.
Sportsko
udruženje sa više od 20 članova ima upravu izabranu od strane skupštine
udruženja, na način određen statutom.
Uprava
sportskog udruženja (upravni odbor, predsedništvo, izvršni odbor i dr.) ima
najmanje tri člana.
Zastupnik
sportskog udruženja može biti član uprave sportskog udruženja.
Odluke
uprave sportskog udruženja donose se većinom glasova od ukupnog broja
članova uprave, ako statutom sportskog udruženja nije utvrđena
drukčija većina.
Sportsko
udruženje ima lice ovlašćeno za zastupanje sportskog udruženja (u daljem
tekstu: zastupnik) izabrano, odnosno imenovano na način utvrđen
statutom.
Za
zastupnika može biti određeno samo potpuno poslovno sposobno fizičko
lice.
Zastupnik
se stara i odgovara za zakonitost rada sportskog udruženja, organizuje i vodi
aktivnosti i poslovanje sportskog udruženja, brine se o urednom vođenju
propisanih evidencija i poslovnih knjiga, sprovodi odluke organa sportskog
udruženja i ima u odnosu na zaposlene i radno angažovana lica u sportskom
udruženju položaj, odnosno ovlašćenja direktora u pravnom licu, u skladu
sa zakonom kojim se uređuje rad, ako ovim zakonom ili statutom nije
drukčije određeno.
Odredbe
statuta sportskog udruženja koje ograničavaju ovlašćenja zastupnika
nemaju pravno dejstvo prema trećim licima.
Pravni
poslovi koje zastupnik zaključi u ime i za račun sportskog udruženja
obavezuju sportsko udruženje i ako nisu u okviru ciljeva sportskog udruženja,
osim ako sportsko udruženje dokaže da je treće lice znalo da je taj posao
izvan ciljeva sportskog udruženja ili je prema okolnostima slučaja moglo
znati.
Zastupnik
je dužan da informiše organe sportskog udruženja o aktivnostima i delatnostima
sportskog udruženja i njegovom finansijskom poslovanju.
Ukoliko
organ sportskog udruženja, odnosno statutom određen broj članova
sportskog udruženja zahteva, uz navođenje razloga, dobijanje podataka iz
stava 1. ovog člana, zastupnik je dužan da im takve informacije saopšti
najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva.
Zastupnik
i članovi organa sportskog udruženja dužni su da postupaju savesno,
pažljivo i odgovorno prema sportskom udruženju, u skladu sa zakonom i opštim
aktima sportskog udruženja.
Zastupnik,
zaposleni i članovi organa sportskog udruženja ne mogu direktno ili
indirektno biti angažovani u konkurentskoj sportskoj organizaciji.
Sukob
interesa u smislu stava 2. ovog člana postoji ako je član organa
sportskog udruženja, odnosno zastupnik ili član njegove porodice
(supružnik, krvni srodnik u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do drugog
stepena srodstva, usvojitelj i usvojenik, srodnik po tazbini do prvog stepena
srodstva):
1)
ugovorna strana u pravnom poslu sa sportskim udruženjem;
2)
vlasnik ili na drugi način u poslovnom odnosu sa licem iz pravnog posla
ili radnje koje zaključuje ugovor sa sportskim udruženjem ili koje ima
finansijske interese u tom poslu ili radnji, po osnovu kojih se razumno može
očekivati da utiču na postupanje člana organa, odnosno
zastupnika, suprotno interesu sportskog udruženja;
3) pod
kontrolnim uticajem strane iz pravnog posla ili radnje ili lica koje ima finansijski
interes u pravnom poslu ili radnji, tako da se osnovano može očekivati da
to utiče na postupanje člana organa, odnosno zastupnika, suprotno
interesu sportskog udruženja.
Ugovor
između zastupnika i sportskog udruženja može da se zaključi po
odobrenju organa određenog statutom.
Povreda
sukoba interesa i zabrane konkurencije iz st. 2. i 3. ovog člana daje
sportskom udruženju pravo na naknadu štete i pravo da se poslovi koje lice
izvrši za svoj račun priznaju kao poslovi izvršeni za račun sportskog
udruženja.
Statutom
sportskog udruženja uređuje se zastupanje udruženja u slučaju sukoba
interesa između sportskog udruženja i zastupnika.
Sportsko
udruženje sa više od 20 članova ima nadzorni odbor za kontrolu
finansijskog poslovanja sportskog udruženja i godišnjeg završnog računa.
Sportsko
udruženje može imati revizora sa nadzornim ovlašćenjima utvrđenim u
skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji.
Statutom
se mogu predvideti i drugi organi sportskog udruženja.
Skupština
sportskog udruženja imenuje druge organe udruženja, ako statutom nije
drukčije određeno.
Član
organa sportskog udruženja može biti samo član udruženja.
Lica
koja su osuđena za krivična dela protiv privrede, imovine i službene
dužnosti, kao i za sledeća krivična dela: teško ubistvo; teška
krađa, razbojnička krađa, razbojništvo, utaja, prevara,
neosnovano korišćenje kredita i druge pogodnosti, iznuda, ucena i
zelenaštvo, kao i za krivična dela propisana zakonom koji se odnosi na
sprečavanje nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama,
ne mogu vršiti funkcije zastupnika, likvidatora ili članova organa
sportskog udruženja, dok traju pravne posledice osude.
Odluke
organa sportskog udruženja unose se u knjigu odluka.
Članovi
organa sportskog udruženja odgovaraju solidarno za štetu koju svojom odlukom
prouzrokuju sportskom udruženju, ako takvu odluku donesu namerno ili krajnjom
nepažnjom.
Za
štetu iz stava 1. ovog člana ne odgovaraju članovi koji su bili
protiv donošenja štetne odluke ili su se uzdržali od glasanja.
Tužba
za naknadu štete iz stava 1. ovog člana ne može se podneti po isteku roka
od tri godine od dana donošenja štetne odluke.
Član
organa sportskog udruženja, odnosno zastupnik nema pravo glasa na sednici
organa sportskog udruženja kad se odlučuje o:
1)
pokretanju spora ili odustajanju od spora protiv njega;
2)
odobravanju poslova između njega i sportskog udruženja u slučaju
sukoba interesa, odnosno postojanja ličnog interesa pri odlučivanju;
3)
njegovoj odgovornosti ili razrešenju.
Odluke
kao pojedinačni akti organa, odnosno zastupnika ništave su ako su donete
suprotno zakonu, sportskim pravilima ili opštem aktu sportskog udruženja.
Ništavost
odluke iz stava 1. ovog člana utvrđuje sud, po tužbi zainteresovanog
lica ili javnog tužioca.
Tužba
za utvrđenje ništavosti iz stava 1. ovog člana ne može se podneti po
isteku roka od tri godine od dana donošenja odluke.
Upis u
registar
Sportska
udruženja upisuju se u Registar koji vodi Agencija za privredne registre (u
daljem tekstu: Agencija), kao povereni posao. Povezivanje više lica iz
člana 34. stav 2. ovog zakona ne upisuje se u Registar.
Agencija
vodi Registar preko Registratora nadležnog za vođenje Registra (u daljem
tekstu: Registrator).
Na
uslove i postupak imenovanja Registratora, kao i na njegova ovlašćenja i
obaveze, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje rad
Agencije, a na postupak upisa u Registar primenjuju se odredbe zakona kojim se
uređuje registracija privrednih subjekata, ako ovim zakonom nije drukčije
utvrđeno.
Sportsko
udruženje stiče svojstvo pravnog lica danom upisa u Registar.
Ministarstvo
vodi Jedinstvenu evidenciju udruženja, društava i saveza u oblasti sporta (u
daljem tekstu: Jedinstvena evidencija).
Jedinstvena
evidencija sadrži podatke o udruženjima, društvima i savezima u oblasti sporta,
i to: naziv; sedište; adresa; datum osnivanja; grana sporta; pravna forma; ime
i funkcija zastupnika; članstvo u savezima u oblasti sporta; šifra i opis
pretežne privredne i druge delatnosti koja se neposredno obavlja; naziv
registarskog organa i broj pod kojim je udruženje upisano u Registar.
Ministar
bliže uređuje: sadržinu i način vođenja Registra; predmet
registracije; sadržinu i obrazac prijave za upis u Registar i registraciju
drugih podataka, dokumentaciju koja se uz prijavu prilaže, kao i druge usluge
koje pruža Agencija u vođenju Registra; sadržinu i način vođenja
Jedinstvene evidencije.
Ministarstvo
obaveštava sportsko udruženje o broju pod kojim je sportsko udruženje upisano u
Jedinstvenu evidenciju (broj jedinstvene evidencije).
Ministarstvo
obezbeđuje javnu dostupnost podataka iz Jedinstvene evidencije - preko
interneta.
Čl.
64-67**
(Prestali
da važe)
Agencija
dostavlja izveštaj o upisu Ministarstvu, šestomesečno i to: za period
januar - jun do 15. jula, a za period jul - decembar do 15. januara, sa
podacima koji su predmet registracije.
Registracija
osnivanja sportskog udruženja i registracija drugih podataka o sportskom
udruženju ništava je:
1) ako
osnivački akt nije sastavljen u propisanoj formi ili ne sadrži propisane
elemente;
2) ako
statut sportskog udruženja ne sadrži propisane elemente;
3) ako
ne postoji pravna i poslovna sposobnost svih osnivača;
4) ako
je broj osnivača manji od broja utvrđenog ovim zakonom;
5) ako
su ciljevi i delatnost sportskog udruženja takve prirode da, u skladu sa ovim
zakonom, nije reč o sportskom udruženju nego sportskom privrednom društvu;
6) ako
se iz naziva sportskog udruženja ne vidi da je u pitanju sportska organizacija,
odnosno ako naziv dovodi u zabludu u pogledu ciljeva sportskog udruženja ili o
tome o kakvoj se vrsti pravnog lica radi;
7) ako
naziv sportskog udruženja sadrži službeni naziv Republike Srbije ili jedinice
lokalne samouprave ili ime ili deo imena fizičkog lica bez pribavljene
saglasnosti u smislu člana 44. ovog zakona ili ako sadrži ime strane
države ili međunarodne organizacije;
8) ako
su u registracionoj prijavi navedeni neistiniti podaci;
9) ako
je registracija izvršena na osnovu lažnog dokumenta (lažnog opšteg ili
pojedinačnog akta), ili dokumenta sa neistinitim podacima;
10) ako
je registracija izvršena na osnovu akta koji je ništav, odnosno poništen po
odredbama ovog zakona.
Lice
koje ima pravni interes da se utvrdi ništavost registracije može tražiti tužbom
za utvrđenje da se utvrdi da je registracija podataka o sportskom
udruženju, uključujući i registraciju njegovog osnivanja, ništava.
Ako je
registracija podataka o sportskom udruženju ništava iz razloga iz stava 1.
tačka 10) ovog člana, tužba za utvrđenje ništavosti registracije
mora da sadrži i zahtev za utvrđenje ništavosti akta na osnovu kojeg je
izvršen upis u Registar.
Po
registracionoj prijavi lica iz stava 2. ovog člana, uz koju se dostavlja
dokaz o pokretanju postupka za utvrđivanje ništavosti registracije,
Registrator će u roku od tri dana u Registar registrovati postojanje spora
iz stava 2. ovog člana.
Ako je
osnov ništavosti registracije sportskog udruženja otklonjiv, nadležni sud posle
pokretanja postupka određuje rok od najduže 90 dana za otklanjanje
nedostataka i za to vreme zastaje sa postupkom.
Kad je
presudom utvrđena ništavost registracije, sud je dužan da u roku od 15
dana od dana pravnosnažnosti dostavi presudu Agenciji. Na osnovu te presude,
Registrator briše ništavu registraciju iz Registra.
Ako je
pravnosnažnom presudom utvrđena ništavost registracije osnivanja,
Registrator u Registar upisuje ništavost registracije osnivanja i o tome
obaveštava sportsko udruženje, Ministarstvo i organ nadležan za pokretanje
likvidacije, odnosno stečajnog postupka.
Ništavost
registracije nema pravno dejstvo na pravne poslove sportskog udruženja sa
savesnim trećim licima.
Utvrđivanjem
ništavosti registracije osnivanja sportskog udruženja osnivači sportskog
udruženja postaju solidarno odgovorni za namirenje potraživanja poverilaca
udruženja.
Imovina
Sportsko
udruženje može sticati sredstva i ostvarivati prihod od priloga,
članarine, donacija i poklona, subvencija, nasleđa, kamata na uloge,
zakupnine, dividendi, usluga, sponzorstva i drugih komercijalnih, marketinških,
poslovnih i privrednih delatnosti i aktivnosti, u skladu sa zakonom.
Sredstva
iz stava 1. ovog člana svojina su sportskog udruženja.
Sportsko
udruženje može osnovati privredno društvo ili drugo pravno lice, u skladu sa
zakonom, radi pribavljanja sredstava potrebnih za ostvarivanje svojih sportskih
ciljeva. Sportsko udruženje - osnivač koristi celokupnu ostvarenu neto
dobit tog osnovanog pravnog lica za ostvarivanje svojih sportskih ciljeva
utvrđenih statutom.
Ako
sportsko udruženje iz stava 1. ovog člana osnuje sportsko privredno
društvo i na njega prenese prava i obaveze u pogledu učešća u
određenom rangu takmičenja i prava i obaveze prema određenim
sportskim i drugim angažovanim licima, u skladu sa zakonom i sportskim pravilima
nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza, novoosnovano sportsko
privredno društvo odgovara za obaveze sportskog udruženja - svog osnivača
nastale pre svog osnivanja.
Ispunjenost
uslova iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje nadležni organ, u skladu sa
zakonom.
Sportsko
udruženje vodi poslovne knjige i podnosi finansijske izveštaje u skladu sa
propisima o računovodstvu i reviziji.
Sportsko
udruženje koje se takmiči u nacionalnom, odnosno profesionalnom sportskom
takmičenju vodi poslovne knjige i podnosi finansijske izveštaje u skladu
sa propisima o računovodstvu i reviziji koji se odnose na privredna
društva.
Revizija
finansijskih izveštaja sportskih udruženja iz stava 1. ovog člana vrši se
u skladu s propisima o računovodstvu i reviziji koji se odnose na privredna
društva.
Za
svoje obaveze sportsko udruženje odgovara celokupnom svojom imovinom.
Članovi
sportskog udruženja i organa sportskog udruženja solidarno odgovaraju sa
sportskim udruženjem za obaveze sportskog udruženja ako postupaju s imovinom
sportskog udruženja kao da je u pitanju njihova imovina ili zloupotrebe
sportsko udruženje kao formu za nezakonite ili prevarne ciljeve.
Imovina
sportskog udruženja može da se koristi jedino za ostvarivanje ciljeva
utvrđenih statutom.
Imovina
sportskog udruženja ne može se deliti njegovim članovima.
Prihodi
ostvareni obavljanjem delatnosti sportskog udruženja koriste se isključivo
za ostvarivanje statutarnih ciljeva sportskog udruženja.
Odredbe
st. 1 - 3. ovog člana ne odnose se na davanje članovima prigodnih
nagrada i naknada opravdanih troškova nastalih ostvarivanjem statutarnih
ciljeva sportskog udruženja (putni troškovi, dnevnice, troškovi prenoćišta
i sl.), ispunjavanje obaveza prema članovima ugovorenih u skladu sa ovim
zakonom i isplatu zarada zaposlenima.
Za
slučaj prestanka sportskog udruženja kao primalac njegove imovine statutom
se može odrediti samo domaća nedobitna organizacija u oblasti sporta.
Ako se
u trenutku prestanka sportskog udruženja ne može postupiti na način
određen zakonom i statutom za raspodelu imovine, ili ako je sportsko
udruženje prestalo na osnovu odluke o zabrani rada, imovina postaje državna
svojina koju koristi jedinica lokalne samouprave na čijoj je teritoriji
bilo sedište sportskog udruženja i mora se upotrebiti u svrhe koje najviše
odgovaraju ciljevima sportskog udruženja ili u druge sportske svrhe.
Ako
jedinica lokalne samouprave nije u mogućnosti da obezbedi ispunjenost
uslova iz stava 2. ovog člana, onda je korisnik imovine Republika Srbija.
Statusne
promene
Statusne
promene sportskog udruženja jesu: pripajanje, spajanje, podela i odvajanje.
Statusnom
promenom sportsko udruženje prenosi celu svoju imovinu ili njen deo na jedno
ili više postojećih ili novih sportskih udruženja, koja su njegovi opšti
pravni sledbenici.
U istoj
statusnoj promeni može da se kombinuje pripajanje, spajanje, podela i
odvajanje.
U
slučaju prestanka sportskog udruženja usled statusne promene, ne sprovodi
se likvidacija.
Sportska
udruženja koja učestvuju u ligaškim sportskim takmičenjima mogu
vršiti statusne promene ako se statusnom promenom ne utiče na regularnost
takmičenja i uz prethodnu saglasnost nadležnog granskog sportskog saveza.
Sporazum
o zameni naziva između sportskih udruženja ne smatra se statusnom
promenom, u skladu sa ovim zakonom.
Svako
sportsko udruženje koje učestvuje u statusnoj promeni sačinjava
finansijski izveštaj prema stanju na dan donošenja odluke o spajanju,
pripajanju, podeli i odvajanju, u skladu s propisima o računovodstvu i
reviziji.
Pripajanjem
se prenosi cela imovina jednog sportskog udruženja (pripojenik) na drugo
sportsko udruženje (pripojilac), na osnovu ugovora o pripajanju.
Spajanjem
se osniva novo sportsko udruženje, na koje se prenosi ukupna imovina dva ili
više sportskih udruženja koja se spajaju (spojena sportska udruženja).
Pripajanje
jednog ili više sportskih udruženja drugom upisuje se u Registar.
Upisom
pripajanja u Registar imovina pripojenika prelazi na sportsko udruženje
pripojioca.
Na upis
pripajanja shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o upisu osnivanja sportskog
udruženja.
Upisom
pripajanja u Registar prestaje da postoji pripojeno sportsko udruženje, a
udruženje pripojilac nastavlja s radom pod nazivom pod kojim je upisano u
Registar.
Upisom
pripajanja zaposleni i članovi pripojenika postaju zaposleni i
članovi pripojioca.
Uz
prijavu za upis pripajanja podnose se odluke skupština sportskih udruženja koja
učestvuju u pripajanju - o prihvatanju zaključenja ugovora o
pripajanju (u istovetnom tekstu), ugovor o pripajanju, rešenje o upisu u
Registar sportskih udruženja koja se pripajaju, oglas o nameri pripajanja
objavljen u sredstvu javnog informisanja specijalizovanom za sport, koje izlazi
na teritoriji cele Republike Srbije i saglasnost nadležnog granskog sportskog
saveza ako sportska udruženja učestvuju u ligaškom sportskom
takmičenju.
Ugovor
o pripajanju sadrži nazive i sedišta sportskih udruženja, odredbe u vezi s
prenosom imovine sportskog udruženja koje se pripaja (tačan opis delova
imovine koji se prenose, pri čemu je dozvoljeno upućivanje na posebne
isprave) i odredbe o pravima članova sportskog udruženja koje se pripaja.
Poverioci
sportskih udruženja koja učestvuju u pripajanju mogu, u roku od 30 dana od
dana objavljivanja oglasa o pokretanju postupka pripajanja, zahtevati
obezbeđenje svojih potraživanja ili njihovu isplatu. Dovoljnim
obezbeđenjem poverilaca smatra se izjava zastupnika sportskih udruženja
koja učestvuju u pripajanju da će se imovinom tih sportskih udruženja
upravljati odvojeno do namirenja poverilaca svakog sportskog udruženja posebno.
U protivnom, nadležni sud može poništiti pripajanje na zahtev poverilaca.
Nacrt
ugovora o pripajanju podleže reviziji jednog ili više revizora koga
zajednički imenuju sportska udruženja koja učestvuju u pripajanju.
Revizor
sastavlja pismeni izveštaj o reviziji nacrta ugovora o pripajanju koji se
podnosi sportskim udruženjima koja učestvuju u pripajanju u roku
određenim aktom o imenovanju i koji sadrži naročito: obrazloženi
prikaz svih važnih delova imovine i obaveza sportskih udruženja koja
učestvuju u pripajanju; podatke o primenjenom metodu procene vrednosti
svih sportskih udruženja koja učestvuju u pripajanju, razloge zbog kojih
je primenjen taj metod; podatke o posebnim teškoćama u proceni vrednosti
sportskih udruženja koja učestvuju u pripajanju, ako ih je bilo.
Skupštine
sportskih udruženja ne mogu da donesu odluku o prihvatanju zaključenja
ugovora o pripajanju pre nego što razmotre izveštaj revizora iz stava 4. ovog
člana.
Na
spajanje sportskih udruženja shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o
pripajanju, a na novonastalo sportsko udruženje - odredbe o osnivanju sportskog
udruženja.
Upisom
novog sportskog udruženja u Registar prestaju da postoje sportska udruženja
koja su se spojila.
Upisom
novog sportskog udruženja u Registar imovina spojenih sportskih udruženja
prelazi na novo sportsko udruženje.
Zaposleni
i članovi sportskih udruženja koja su se spojila postaju zaposleni i
članovi novog sportskog udruženja.
Podela
sportskog udruženja jeste statusna promena kojom se sportsko udruženje deli na
više sportskih udruženja, čime ono prestaje.
Odluka
o podeli sportskog udruženja ima pravno dejstvo akta o osnivanju.
Podelom
sportsko udruženje deli svoju imovinu na više delova koju prenosi na više
sportskih udruženja. U podeli, delovi imovine sportskog udruženja koje se deli
mogu da se: pripoje postojećem sportskom udruženju; spoje sa
postojećim sportskim udruženjem uz osnivanje novog sportskog udruženja;
osnuju kao nova sportska udruženja; neki pripoje jednom ili više
postojećih sportskih udruženja, a drugi osnuju kao jedno ili više novih
sportskih udruženja, sa ili bez spajanja sa postojećim udruženjima.
Odvajanje
jeste statusna promena kojom se od sportskog udruženja odvaja njegov deo, a sportsko
udruženje ostaje da postoji kao pravno lice. Odvajanjem sportsko udruženje
prenosi jedan ili više delova svoje imovine na jedno ili više novih (odvajanje
osnivanjem) ili postojećih sportskih udruženja (odvajanje pripajanjem).
Na
podelu i odvajanje shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju,
spajanju i pripajanju sportskih udruženja.
U
slučaju podele ili odvajanja, za obaveze sportskog udruženja koje su
postojale pre upisa podele, odnosno odvajanja u Registar, solidarno odgovara
svako učestvujuće sportsko udruženje koje postoji nakon upisa podele,
odnosno odvajanja.
Sportsko
udruženje kome je prenesen deo imovine podelom ili odvajanjem, kao opšti pravni
sledbenik, stupa u sve pravne odnose podeljenog sportskog udruženja, odnosno
sportskog udruženja od kojeg je odvojen njegov deo, sa trećim licima, a u
vezi s prenesenim delom imovine.
Sportska
udruženja nastala podelom, odnosno odvajanjem upisuju se u Registar posle
zaključenja ugovora o razgraničenju sredstava, prava i obaveza
(deobni bilans). Deobnim bilansom uređuju se i pitanja vezana za status
članova sportskog udruženja i zaposlenih.
Zastupnici
sportskih udruženja koja učestvuju, odnosno nastaju u podeli ili odvajanju
podnose prijavu za upis u Registar podele, odnosno odvajanja.
Sportsko
udruženje prestaje upisom podele u Registar, bez sprovođenja likvidacije.
Sportsko udruženje ne prestaje odvajanjem njegovog dela, već menja statut
radi usklađivanja s promenama koje su u vezi s odvajanjem.
Prestanak
Sportsko
udruženje prestaje:
1) ako
se broj članova smanji ispod broja potrebnog za osnivanje, a nadležni
organ udruženja ne donese odluku o prijemu novih članova u roku od 30
dana;
2) ako
nadležni organ sportskog udruženja donese odluku o prestanku udruženja;
3)
statusnom promenom koja vodi prestanku udruženja;
4) ako
se utvrdi da je istekao mandat zastupniku ili upravi sportskog udruženja a da
duže od 60 dana od dana isteka mandata nije izabran, u skladu sa statutom, novi
zastupnik, odnosno uprava, ili ako sednica skupštine nije održana u rokovima
utvrđenim statutom;
5) ako
mu je izrečena mera zabrane obavljanja sportskih aktivnosti i delatnosti
zbog toga što ne ispunjava uslove za njihovo obavljanje, a u roku
određenom u izrečenoj meri ne ispuni te uslove;
6) ako
je pravnosnažnom odlukom nadležnog suda utvrđeno da je registracija
osnivanja sportskog udruženja bila ništava;
7) ako
mu je zabranjen rad;
8) u
drugim slučajevima utvrđenim zakonom, osnivačkim aktom ili
statutom sportskog udruženja koji su navedeni kao osnov za prestanak udruženja;
9)
stečajem.
Sportsko
udruženje prestaje brisanjem iz Registra.
Likvidacija
sportskog udruženja sprovodi se kada sportsko udruženje ima dovoljno
finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza.
Na
sprovođenje likvidacije sportskog udruženja shodno se primenjuju odredbe
zakona kojim se uređuje likvidacija privrednih društava, ako ovim zakonom
nije drukčije određeno.
Tokom
likvidacije prestaju ovlašćenja organa sportskog udruženja, ako zakonom
nije drukčije određeno.
Ako odluka
o pokretanju likvidacije ne bude doneta iako su se stekli uslovi za njeno
donošenje, zastupnik sportskog udruženja dužan je da o tome obavesti Agenciju i
sportskog inspektora, bez odlaganja.
U
slučajevima iz člana 86. stav 1. tač. 4) - 8) ovog zakona i u
slučaju iz stava 1. ovog člana, kao i u slučaju kada zastupnik
ne obavesti Agenciju o tome da su se stekli uslovi za sprovođenje
likvidacije, sportski inspektor, po službenoj dužnosti ili na predlog lica koje
ima pravni interes, u roku od tri dana od dana prijema obaveštenja, odnosno od
saznanja za ispunjenost uslova za sprovođenje likvidacije, utvrđuje
ispunjenost uslova za prestanak sportskog udruženja i pred nadležnim sudom
pokreće postupak likvidacije i o tome obaveštava Agenciju.
U
nazivu sportskog udruženja upisuje se oznaka "u likvidaciji".
U
postupku likvidacije poslove sportskog udruženja vodi zastupnik sportskog
udruženja kao likvidacioni upravnik, ako udruženje ne imenuje drugo lice ili
nadležni sud iz opravdanih razloga, na predlog lica koje ima pravni interes, ne
imenuje drugog likvidacionog upravnika.
Imenovanje
ili razrešenje likvidacionog upravnika upisuje se u Registar.
Sa
imovinom sportskog udruženja koja preostane posle namirenja poverilaca
likvidacioni upravnik postupa na način predviđen zakonom i statutom
sportskog udruženja.
Finansijski
izveštaj sastavljen sa danom završetka likvidacije i izveštaj o
sprovođenju likvidacije odobrava skupština sportskog udruženja, a ako se
skupština udruženja ne sastane ili ne održi zbog nedostatka kvoruma,
likvidacioni upravnik završava postupak likvidacije i bez odobrenja.
Posle
okončanja likvidacije sportskog udruženja, likvidacioni upravnik bez
odlaganja podnosi prijavu za brisanje sportskog udruženja iz Registra.
Lice
koje je primilo imovinu sportskog udruženja iz likvidacionog ostatka odgovara
do visine primljenog iznosa za eventualne neizmirene obaveze sportskog
udruženja u likvidacionom postupku.
Nad
sportskim udruženjem koje je nesposobno za plaćanje sprovodi se stečajni
postupak, u skladu sa zakonom.
Na upis
u Registar podataka koji se odnose na stečaj sportskog udruženja shodno se
primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stečajni postupak, i to
odredbe o upisu u nadležni registar odluka iz stečajnog postupka.
Ako je
nad sportskim udruženjem sproveden stečajni postupak, organ koji je taj
postupak sproveo, u roku od 15 dana od dana okončanja postupka, dostavlja
Agenciji dokaz o tome, nakon čega se, po službenoj dužnosti, sprovodi
brisanje udruženja iz Registra.
Zabranjeno
je delovanje sportskog udruženja usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka,
kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava, ili izazivanje rasne,
nacionalne ili verske mržnje.
Odluku
o zabrani rada sportskog udruženja čije je delovanje suprotno odredbi
stava 1. ovog člana donosi Ustavni sud.
Zabrana
rada sportskog udruženja odnosi se i na sve delove udruženja.
Simboli
vizuelnog identiteta i druge oznake sportskog udruženja kome je zabranjen rad
ne smeju se javno upotrebljavati.
Odredbe
st. 1 - 4. ovog člana shodno se primenjuju i na zabranu rada povezivanja
više lica iz člana 34. stav 2. ovog zakona.
2.1.2.
Sportsko privredno društvo
Sportsko
privredno društvo mogu osnovati fizička i/ili pravna lica, u skladu sa
zakonom.
Agencija
dostavlja izveštaj o upisima sportskih privrednih društava Ministarstvu
šestomesečno, i to: za period januar - jun do 15. jula, a za period jul -
decembar do 15. januara.
Sportsko
privredno društvo može obavljati sportsku aktivnost i sportsku delatnost ako
ispunjava uslove iz člana 33. ovog zakona i ako se te aktivnosti i
delatnosti obavljaju kao pretežna delatnost sportskog privrednog društva.
Neto
dobit koju u tekućoj godini ostvari društvo iz stava 1. ovog člana
mora biti najmanje 70% reinvestirana u pretežnu delatnost tog društva.
Na
povredu konkurencije pri obavljanju sportskih delatnosti shodno se primenjuju
propisi kojima se uređuje zaštita konkurencije, osim ako to nije suprotno
samoj prirodi sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti.
Preduzetnik
koji se bavi stručnim radom u oblasti sporta mora imati odgovarajuće
sportsko zvanje u skladu sa ovim zakonom.
Ministar
u aktu iz člana 33. stav 2. ovog zakona uređuje za koje sportske
delatnosti preduzetniku nije potreban poseban prostor, oprema i kadrovi.
Na
samostalno obavljanje sportske delatnosti primenjuju se propisi kojima se
uređuje preduzetništvo, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Sportsko
privredno društvo, odnosno preduzetnik može se baviti poslovima posredovanja
prilikom prelaska sportiste iz jedne u drugu sportsku organizaciju ako ima
angažovano lice sa odgovarajućim sportskim zvanjem i ako ima dozvolu za
rad izdatu od strane nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez utvrđuje uslove i postupak za sticanje
dozvole za rad iz stava 1. ovog člana.
Ministar
daje saglasnost na akt iz stava 2. ovog člana.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez izdaje dozvolu i obaveštava Ministarstvo o
svakom izdavanju dozvole, u roku od 15 dana od dana izdavanja.
Pravna
i fizička lica koja ne učestvuju u sportskim takmičenjima i
kojima je pretežna delatnost sportsko osposobljavanje i sportsko usavršavanje
trećih lica, a ne članova (škole fudbala, škole tenisa, kampovi i
sl.) ili omogućavanje sportskog vežbanja (fitnes centri, drugi sportski
centri i sl.), mogu se osnivati samo u obliku privrednog društva, odnosno
odgovarajućem obliku preduzetništva i ne mogu u nazivu imati reč
"klub" ili reč "savez".
Sportske
organizacije mogu se, radi uređivanja i ostvarivanja zajedničkih
ciljeva i interesa, kao i zajedničkog nastupanja u oblasti sporta,
udruživati u sportska društva.
Sportsko
društvo je nosilac prava na zajednički naziv i zajedničke simbole,
ako statutom sportskog društva nije drukčije određeno.
Na
osnivanje, upis u Registar, obavljanje sportskih aktivnosti i sportskih
delatnosti, sticanje sredstava i ostvarivanje prihoda, rešavanje sporova,
odgovornost, kao i na druga pitanja u vezi s radom sportskih društava, shodno
se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na sportska udruženja, ako
ovim zakonom nije drukčije određeno.
Sportske
organizacije, teritorijalni granski sportski savezi, samostalni profesionalni
sportisti i stručna udruženja u određenoj grani sporta mogu se, radi
uređivanja pitanja od zajedničkog interesa, zajedničkog
reprezentovanja, uređivanja pitanja organizovanja takmičenja i
statusa sportista u određenoj grani sporta, odnosno oblasti sporta,
udruživati u granske sportske saveze za jednu ili više sportskih grana
(nacionalni, pokrajinski, gradski, opštinski).
Organizacije
iz stava 1. ovog člana moraju biti upisane u Registar.
Granski
sportski savez koji brojem okupljenih članova, sportskim i društvenim
položajem ili drugim okolnostima ima faktički monopol nad obavljanjem
sportskih aktivnosti ili na drugi način ima dominantan položaj u
određenoj sportskoj grani - dužan je da primi u članstvo lica iz
stava 1. ovog člana koja ispunjavaju uslove određene statutom saveza
za prijem u članstvo.
Sportske
organizacije koje okupljaju lica s invaliditetom mogu se udruživati po
sportskim granama ili po drugom kriterijumu, u skladu sa sportskim pravilima
nadležnih međunarodnih sportskih saveza.
Nacionalni
granski sportski savezi i pokrajinski granski sportski savezi upisuju se u
Registar.
Na
osnivanje, upis u Registar, obavljanje sportskih aktivnosti i sportskih
delatnosti, sticanje sredstava i ostvarivanje prihoda, rešavanje sporova,
odgovornost, zabranu diskriminacije, kao i na druga pitanja u vezi s radom
granskih sportskih saveza, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se
odnose na sportska udruženja.
Registracija
osnivanja granskog sportskog saveza i registracija drugih podataka o granskom
sportskom savezu ništava je ako je pod istim nazivom ranije već upisan u
Registar drugi granski sportski savez ili ako se naziv granskog sportskog
saveza jasno ne razlikuje od naziva drugog sportskog saveza već upisanog u
Registar.
Nacionalni
granski sportski savez jeste najviši oblik udruživanja u Republici Srbiji u
odgovarajućoj grani sporta.
Nacionalni
granski sportski savezi osnivaju se prvenstveno s ciljem: razvoja sportske
grane, odnosno sportskih aktivnosti i delatnosti u području svog
delovanja; usklađivanja aktivnosti svojih članova; reprezentovanja
nacionalnog sporta u području svog delovanja; stvaranja uslova za
postizanje vrhunskih sportskih rezultata; učešća u unapređivanju
stručnog rada sportskih stručnjaka; podsticanja bavljenja sportom,
posebno dece i omladine, u svom području delovanja; organizovanja i
vođenja sportskih takmičenja.
Nacionalni
granski sportski savez koji okuplja više od polovine registrovanih sportskih
organizacija, vrši funkciju reprezentativnog udruženja poslodavaca u pogledu
ovlašćenja za zaključenje posebnog kolektivnog ugovora za granu
sporta za koju je nadležan, u skladu sa zakonom.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez utvrđuje sportska pravila u
odgovarajućoj grani sporta, a u skladu sa međunarodno utvrđenim
pravilima.
Sportskim
pravilima iz stava 1. ovog člana utvrđuju se:
1)
sistem, propozicije, pravila i kalendar takmičenja, uključujući
i određivanje profesionalnih liga;
2)
pravila za organizovanje sportskih takmičenja;
3)
uslovi i kriterijumi za učešće na sportskim takmičenjima i
postupak utvrđivanja njihove ispunjenosti;
4)
uslovi i kriterijumi za učešće na nacionalnom ligaškom sportskom
takmičenju, odnosno profesionalnom sportskom takmičenju i postupak
utvrđivanja njihove ispunjenosti (dozvola za sezonu);
5)
način i postupak registrovanja ugovora između sportiste i sportske
organizacije;
6)
uslovi za organizovanje i učešće sportskih organizacija u
takmičenjima za područje više država ili više regiona različitih
država;
7)
uslovi i način registrovanja sportista i sportskih trenera za sportsku
organizaciju, uključujući i registrovanje stranih sportista;
8) mere
za sprečavanje negativnih pojava u sportu (doping, nasilje i
nedolično ponašanje, lažiranje sportskih rezultata, rasizam i šovinizam);
9)
medicinska zaštita sportista;
10)
disciplinski postupak i disciplinske kazne;
11)
status sportista i prelasci sportista u domaće i inostrane sportske
organizacije, uključujući ustupanje sportista između sportskih
organizacija;
12)
uslovi za vršenje posredovanja u prelascima sportista iz jedne u drugu sportsku
organizaciju;
13)
status sudija, suđenje na takmičenjima i status drugih službenih lica
na takmičenjima;
14)
obavljanje stručnog rada u sportskim organizacijama;
15)
druga pitanja utvrđena zakonom.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez dužan je da u roku od 15 dana od dana
stupanja na snagu sportskih pravila iz stava 1. ovog člana dostavi
primerak tih pravila Ministarstvu.
Na
međunarodne granske sportske saveze koji imaju sedište na teritoriji
Republike Srbije shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na
nacionalne granske sportske saveze.
2.5.
Sportski savez Srbije i drugi teritorijalni sportski savezi
Organizacije
u oblasti sporta sa određene teritorije osnivaju, radi uređivanja i
ostvarivanja sportskih pitanja od zajedničkog interesa, teritorijalni
sportski savez, odnosno savez sportova (za Republiku Srbiju, autonomnu
pokrajinu, jedinicu lokalne samouprave).
Sportski
savez Srbije jeste teritorijalni sportski savez za Republiku Srbiju u koji se
udružuju nacionalni granski sportski savezi, nacionalna sportska udruženja, kao
i pokrajinski, gradski i opštinski teritorijalni sportski savezi.
Sportski
savez Srbije obavlja poslove kojima se obezbeđuju uslovi za praćenje,
razvoj i unapređenje masovnog sporta, školskog sporta i vrhunskog sporta u
neolimpijskim sportovima, kao i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i
Strategijom razvoja sporta u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Strategija), a
posebno:
-
utvrđuje, kao povereni posao, svojstvo lica koje se samostalno bavi
sportom kao jedinim i osnovnim zanimanjem na osnovu merila za utvrđivanje
tog svojstva, koja utvrđuje uz saglasnost Ministarstva;
-
rešava arbitražne sporove za neolimpijske sportove;
-
učestvuje u radu Upravnog odbora Republičkog zavoda;
- u
svoje ime predlaže godišnje i posebne programe kojima se ostvaruje opšti
interes u oblasti sporta i prikuplja od svojih članova (nacionalnih
granskih sportskih saveza neolimpijskih sportova i teritorijalnih sportskih
saveza) i u njihovo ime predlaže godišnje i posebne programe kojima se
ostvaruje opšti interes u oblasti sporta;
-
učestvuje u radu stručnih komisija koje vrše evaluaciju programa koji
se finansiraju u skladu sa ovim zakonom;
- daje
mišljenje na akt ministra kojim se utvrđuje nacionalni granski sportski
savez čiji se programi finansiraju iz budžeta Republike Srbije, sportske
grane i sportski objekti od značaja za Republiku Srbiju;
-
učestvuje u radu komisije za pripremu kategorizacije sportova, sportista i
sportskih stručnjaka i vrše rangiranje;
- daje
mišljenje u vezi sa kandidaturom za organizaciju velikih međunarodnih
sportskih takmičenja na teritoriji Republike Srbije.
Na
osnivanje, upis u Registar i obavljanje sportskih aktivnosti i sportskih delatnosti,
sticanje sredstava i ostvarivanje prihoda, kao i na druga pitanja u vezi sa
radom teritorijalnog sportskog saveza shodno se primenjuju odredbe ovog zakona
koje se odnose na sportska udruženja, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.
2.6.
Olimpijski komitet Srbije
Olimpijski
komitet Srbije jeste organizacija u oblasti sporta, obrazovana u skladu s
Olimpijskom poveljom i priznata od strane Međunarodnog olimpijskog
komiteta.
Olimpijski
komitet Srbije obavlja poslove kojima se obezbeđuju uslovi za:
praćenje, razvoj i unapređenje vrhunskog sporta i sistema vrhunskog
sporta u olimpijskim sportovima, organizaciju i održavanje međunarodnih
sportskih takmičenja koja su u nadležnosti Međunarodnog olimpijskog
komiteta, ostvarivanje muđudržavne i međunarodne sportske saradnje i
realizaciju programa i projekata iz ove oblasti koji su od opšteg interesa za
Republiku Srbiju, kao i druge poslove u skladu sa ovim zakonom, a posebno:
-
rešava arbitražne sporove za olimpijske i paraolimpijske sportove;
-
učestvuje u radu Upravnog odbora Republičkog zavoda;
- u
svoje ime predlaže godišnje i posebne programe kojima se ostvaruje opšti
interes u oblasti sporta i prikuplja od svojih stalnih članova
(nacionalnih granskih sportskih saveza olimpijskih sportova) i u njihovo ime
predlaže godišnje i posebne programe kojima se ostvaruje opšti interes u
oblasti sporta;
-
učestvuje u radu stručnih komisija koje vrše evaluaciju programa koji
se finansiraju u skladu s ovim zakonom;
- daje
mišljenje na akt ministra kojim se utvrđuju nacionalni granski sportski
savezi čiji se programi finansiraju iz budžeta Republike Srbije, sportske
grane i sportski objekti od značaja za Republiku Srbiju;
-
učestvuju u radu komisije za pripremu kategorizacije sportova, sportista i
sportskih stručnjaka i vrše rangiranje;
- daje
mišljenje u vezi s kandidaturom za organizaciju velikih međunarodnih
sportskih takmičenja na teritoriji Republike Srbije za olimpijske
sportove.
Olimpijski
komitet Srbije svoje aktivnosti obavlja u skladu sa načelima olimpijskog
pokreta i Olimpijskom poveljom Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Na
osnivanje, upis u registar i obavljanje sportskih aktivnosti i sportskih
delatnosti, kao i na druga pitanja u vezi s radom i programima Olimpijskog
komiteta Srbije, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na
nacionalne granske sportske saveze, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno.
Odredbe
st. 1 - 4. ovog člana shodno se primenjuju i na Paraolimpijski komitet
Srbije.
Reči
"olimpijski" i "olimpijada", samostalno ili u međusobnoj
vezi, kao i odgovarajuće reči ili grupe reči u stranom jeziku,
mogu biti korišćene u nazivu, odnosno poslovnom imenu neke organizacije
ili za označavanje određene sportske priredbe samo uz saglasnost
Olimpijskog komiteta Srbije.
2.7.
Stručna i druga udruženja i savezi u oblasti sporta
Sportski
stručnjaci i stručnjaci u sportu mogu se radi uređivanja i
ostvarivanja stručnih sportskih pitanja od zajedničkog interesa
udruživati u stručna sportska udruženja (udruženja trenera, sudija i dr.).
Sportske
organizacije, sportska društva, sportski savezi i druga pravna i fizička
lica mogu radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa u oblasti
sporta osnivati i druga udruženja (organizacioni odbori, udruženja
navijača i dr.) i saveze u oblasti sporta.
Na
osnivanje, upis u Registar i obavljanje sportskih aktivnosti i sportskih
delatnosti, kao i na druga pitanja u vezi s radom udruženja i saveza iz st. 1.
i 2. ovog člana, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose
na sportska udruženja.
2.8.
Zavod za sport i medicinu sporta Republike Srbije
Republički
zavod jeste ustanova koja obavlja delatnost radi razvoja stručnog rada i
zadovoljavanja stručnih potreba u oblasti sporta.
Delatnost
Republičkog zavoda obuhvata:
1)
periodična testiranja, odnosno praćenje antropoloških karakteristika
dece, omladine i odraslih;
2)
kontrolu treniranosti perspektivnih i vrhunskih sportista i
stručno-savetodavnu pomoć tim sportistima i sportskim
stručnjacima;
3)
organizaciju i realizaciju kontinuiranih treninga i završnih priprema vrhunskih
i perspektivnih sportista;
4)
vođenje matičnih evidencija u oblasti sporta (prikupljanje podataka i
obrada) i periodično objavljivanje i publikovanje zbirnih podataka iz
matičnih evidencija;
5)
stručno usavršavanje sportskih stručnjaka i stručnjaka u oblasti
medicine sporta u saradnji sa visokoškolskom ustanovom, u skladu sa zakonom;
6)
obavljanje nadzora nad stručnim radom u oblasti sporta, preko istaknutih
sportskih stručnjaka (stručni sportski nadzornici);
7)
evaluaciju zdravstvenog stanja učesnika u fizičkim aktivnostima;
8)
unapređenje zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti perspektivnih
i vrhunskih sportista;
9)
organizacionu i stručnu pomoć organizacijama koje realizuju programe
kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta;
10)
savetovanje pri planiranju, izgradnji i rekonstrukciji sportskih objekata od
značaja za Republiku Srbiju;
11)
propagandnu, izdavačku, naučnu, istraživačko-razvojnu i
bibliotečku delatnost u oblasti sporta i medicine sporta, u skladu sa
zakonom;
12)
učestvovanje u izradi Strategije;
13)
davanje objašnjenja značajnih pitanja vezano za razvoj sporta u Republici
Srbiji;
14)
međunarodnu saradnju u oblasti sporta i medicine sporta.
Republički
zavod može obavljati i zdravstvenu delatnost, odnosno određene poslove
zdravstvene delatnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena
zaštita.
Republički
zavod može obavljati i druge poslove, u skladu sa Statutom.
Na
Statut Republičkog zavoda saglasnost daje Vlada, a na opšti akt kojim se
uređuje organizacija i sistematizacija radnih mesta u Republičkom
zavodu saglasnost daje ministar.
Poslovi
iz stava 2. tač. 4) i 6) ovog člana obavljaju se kao povereni
poslovi.
Organi
Republičkog zavoda jesu: direktor i upravni odbor.
Upravni
odbor Republičkog zavoda ima sedam članova, od kojih dva predstavnika
Ministarstva, jednog predstavnika istaknutih stručnjaka iz oblasti sporta
koje predlaže Ministarstvo, jednog predstavnika Olimpijskog komiteta Srbije,
jednog predstavnika Sportskog saveza Srbije i dva predstavnika Republičkog
zavoda.
Za
člana upravnog odbora i direktora Republičkog zavoda može biti
imenovano lice koje ima visoko obrazovanje.
Upravni
odbor Republičkog zavoda odlučuje većinom glasova od ukupnog
broja članova upravnog odbora.
Direktora,
predsednika i članove upravnog odbora Republičkog zavoda imenuje i
razrešava Vlada.
Nadzor
nad zakonitošću rada Republičkog zavoda vrši Ministarstvo.
Na
organizaciju i rad Republičkog zavoda primenjuju se propisi o javnim
službama, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Sredstva
za rad Republičkog zavoda obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije i
iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.
2.9.
Ustanove i privredna društva u oblasti sporta
Ustanove
u oblasti sporta mogu osnivati, u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne
službe, Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave (u
daljem tekstu: osnivač) i u budžetu osnivača obezbeđuju se sredstva
za rad, u skladu sa zakonom.
Godišnji
program rada ustanove iz stava 1. ovog člana odobrava osnivač.
Ustanove
u oblasti sporta mogu osnivati i druga pravna i fizička lica, pod uslovima
propisanim zakonom.
Privredna
društva za obavljanje sportske delatnosti mogu osnivati fizička ili pravna
lica u skladu sa zakonom.
Ustanove
i privredna društva iz st. 1, 3. i 4. ovog člana mogu obavljati sportsku
delatnost ako imaju obezbeđen odgovarajući prostor, odnosno objekat,
odgovarajuću opremu, odgovarajuće sportske stručnjake u
zavisnosti od vrste delatnosti, ako ispunjavaju uslove u pogledu bezbednosti za
obavljanje delatnosti i ako imaju odgovarajuću unutrašnju organizaciju,
odnosno službu.
Ministar
propisuje bliže uslove iz stava 5. ovog člana.
Ispunjenost
uslova iz stava 5. ovog člana proverava sportski inspektor u okviru
redovnog inspekcijskog nadzora.
2.10.
Sportske zadužbine i fondacije
Radi
ostvarivanja društveno korisnih ciljeva u oblasti sporta mogu se osnivati
sportske zadužbine i fondacije.
Na
osnivanje i rad sportskih zadužbina i fondacija primenjuju se propisi o
zadužbinama i fondacijama.
Dozvola
za sezonu
Na
nacionalnim ligaškim sportskim takmičenjima i profesionalnim sportskim
takmičenjima u sportovima u kojima je to pravilima nacionalnog granskog
sportskog saveza, odnosno pravilima nadležnog međunarodnog sportskog
saveza predviđeno, u određenoj sportskoj sezoni mogu da
učestvuju samo sportske organizacije koje su dobile dozvolu za sezonu.
Dozvolu
iz stava 1. ovog člana može dobiti sportska organizacija koja ispunjava
propisane uslove za bavljenje sportskim aktivnostima i sportskim delatnostima i
posebne uslove za izdavanje dozvole za sezonu utvrđene od strane nadležnog
nacionalnog granskog sportskog saveza.
Nacionalni
granski sportski savez utvrđuje najmanje sledeće grupe kriterijuma,
odnosno uslova za davanje dozvole, u skladu sa zakonom:
1)
sportski;
2)
infrastrukturni;
3)
personalni i administrativni, odnosno organizacioni;
4)
pravni;
5)
finansijski.
Sportska
organizacija - organizator takmičenja iz stava 1. ovog člana dužna je
da ima zaposleno ili angažovano lice sa odgovarajućim sportskim zvanjem
koje koordinira obavljanje poslova koji se odnose na bezbednost učesnika
sportskih takmičenja čiji je organizator, kao i lice sa zvanjem
sportskog menadžera za operativne, odnosno izvršne poslove.
Finansijski
uslovi iz stava 3. tačka 5. ovog člana obuhvataju i reviziju
finansijskih izveštaja sportske organizacije.
Odredba
stava 4. ovog člana shodno se primenjuje i na nadležni nacionalni granski
sportski savez.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez utvrđuje ispunjenost uslova iz st. 1 -
5. ovog člana pre početka takmičarske sezone i izdaje dozvolu.
Sportska
sezona iz stava 1. ovog člana traje jednu takmičarsku sezonu, ako
sportskim pravilima nadležnog međunarodnog sportskog saveza nije
drukčije određeno.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez vodi sistem takmičenja u sportskoj grani
za koju je osnovan.
U
ostvarivanju svojih ciljeva vezanih za vođenje sistema sportskih takmičenja,
nadležni nacionalni granski sportski savez može poveriti vođenje
određenih takmičenja, uključujući i izdavanje dozvola za
sezonu, udruženju ili organizaciji koju su osnovale sportske organizacije koje
učestvuju u takmičenju ili sam nadležni nacionalni granski savez.
Sportsko
takmičenje u kojem većina učesnika ima status profesionalnih
sportista smatra se profesionalnim sportskim takmičenjem, u skladu sa ovim
zakonom.
Izmene
sistema takmičenja u nadležnosti nacionalnog granskog sportskog saveza mogu
se primenjivati najranije po isteku jedne takmičarske sezone od
utvrđivanja tih izmena.
Propozicije
takmičenja u nadležnosti nacionalnog granskog sportskog saveza
utvrđuju se najkasnije 30 dana pre početka takmičenja i ne mogu
se menjati u toku takmičarske sezone na koju se odnose.
Opšti
interes u oblasti sporta jeste:
1)
obezbeđivanje uslova za pripremu, učešće i ostvarivanje
vrhunskih sportskih rezultata sportista na olimpijskim igrama, paraolimpijskim
igrama i drugim velikim međunarodnim sportskim takmičenjima;
2)
aktivnosti nacionalnih granskih sportskih saveza, Olimpijskog komiteta Srbije,
Paraolimpijskog komiteta Srbije i Sportskog saveza Srbije preko kojih se
ostvaruje opšti interes u oblasti sporta, uključujući i unapređenje
zaštite zdravlja sportista, unapređenje stručnog rada i stručnog
osposobljavanja u sportu;
3)
izgradnja, opremanje i održavanje sportskih objekata koji su od posebnog
značaja za razvoj sporta na području Republike Srbije, vodeći
računa o regionalnoj pokrivenosti;
4)
stipendije za sportsko usavršavanje vrhunskih sportista amatera i novčana
pomoć vrhunskim sportistima sa posebnim zaslugama;
5)
nacionalna priznanja i nagrade za poseban doprinos razvoju i afirmaciji sporta;
6)
aktivnosti sportskih kampova za perspektivne sportiste, koji su od posebnog
značaja za Republiku Srbiju;
7)
organizacija međunarodnih i nacionalnih sportskih takmičenja od
značaja za Republiku Srbiju, međudržavna i međunarodna sportska
saradnja;
8)
obezbeđivanje uslova za organizovanje i održavanje školskih i studentskih
sportskih takmičenja na nivou Republike Srbije;
9)
aktivnosti na ispunjavanju međunarodnih obaveza u sportu i razvijanje
sporta i saradnje sa organizacijama iz dijaspore;
10)
sprečavanje negativnih pojava u sportu (doping, nasilje i nedolično
ponašanje);
11)
naučni skupovi, istraživačko-razvojni i naučno-istraživački
projekti u sportu i izdavanje sportskih publikacija od nacionalnog
značaja;
12)
unapređenje rekreativnog sporta, promocija i podsticanje bavljenja sportom
svih građana Republike Srbije, a naročito dece, žena, omladine i
osoba sa invaliditetom;
13)
delatnost i programi organizacija u oblasti sporta čiji je osnivač
Republika Srbija.
Za
ostvarenje opšteg interesa u oblasti sporta iz stava 1. ovog člana
obezbeđuju se sredstva u budžetu Republike Srbije.
Sredstva
koja se u budžetu Republike Srbije ostvare priređivanjem igara na
sreću, u skladu sa zakonom, koriste se za ostvarivanje opšteg interesa iz
stava 1. ovog člana.
Opšti
interes u oblasti sporta iz člana 114. ovog zakona ostvaruje se kroz
finansiranje ili sufinansiranje programa i projekata, i to:
1) za
tač. 1) - 8) na godišnjem nivou (u daljem tekstu: godišnji program);
2) za
tač. 9) - 12) po javnom pozivu (u daljem tekstu: posebni program).
Programe
iz stava 1. ovog člana dostavljaju nosioci programa u smislu ovog zakona
prema dinamici utvrđenoj Programskim kalendarom iz člana 118. ovog
zakona.
Nosioci
programa, u smislu ovog zakona, koji podnesu godišnji program u kojem su
obuhvaćene i aktivnosti od opšteg interesa za koje se saglasno ovom zakonu
podnosi posebni program, ne mogu za iste aktivnosti da konkurišu i u tom
posebnom programu.
Ministarstvo
može izuzetno odobriti određeni program kojim se realizuje opšti interes u
oblasti sporta iz člana 114. stav 1. ovog zakona i na osnovu podnetog
predloga programa u toku godine, bez javnog poziva, u slučaju kada je u
pitanju program od posebnog značaja za ostvarivanje opšteg interesa u
sportu, a podnose ga nosioci programa iz člana 117. ovog zakona ili kada
je u pitanju program koji nije iz objektivnih razloga mogao biti podnet u
skladu s Programskim kalendarom, a predmet i sadržaj programa je takav da može
biti uspešno realizovan samo od strane određenog nosioca programa.
Predlog
programa može se izuzetno odnositi i na aktivnosti koje se realizuju u dužem
vremenskom periodu, do četiri godine, pod uslovom da je to nužno s obzirom
na prirodu i ciljeve aktivnosti, da su predlogom programa za svaku godinu
predviđena potrebna sredstva i da su merljivi godišnji rezultati
realizacije programa.
Nastavak
realizacije programa iz stava 1. ovog člana odobrava se svake godine.
Realizacija,
odnosno nastavak programa iz st. 1. i 2. ovog člana može se odobriti samo
ako je podnet godišnji izveštaj za prethodnu budžetsku godinu u skladu s
ugovorom o realizovanju programa i ako su ostvareni očekivani rezultati.
Predlog
svog godišnjeg programa podnosi Olimpijski komitet Srbije, odnosno
Paraolimpijski komitet Srbije.
Predlog
svog godišnjeg programa podnosi Sportski savez Srbije.
Nacionalni
granski sportski savezi olimpijskih i paraolimpijskih sportova predloge svojih
godišnjih programa podnose objedinjeno preko Olimpijskog komiteta Srbije, a svi
ostali nacionalni granski sportski savezi podnose predloge godišnjih programa
objedinjeno preko Sportskog saveza Srbije.
Predlog
godišnjeg programa davanja stipendija za sportsko usavršavanje vrhunskih
sportista amatera, nacionalnih priznanja za poseban doprinos razvoju i
afirmaciji sporta, dodele nagrada i novčane pomoći vrhunskim
sportistima i organizacije kampova za perspektivne sportiste, podnosi nadležni
nacionalni granski sportski savez.
Učesnici
u sistemu sporta mogu podneti predloge godišnjih programa preko svog
nacionalnog granskog sportskog saveza.
Predlog
programa izgradnje, opremanja i održavanja sportskog objekta, podnosi vlasnik,
odnosno korisnik zemljišta ili sportskog objekta uz saglasnost vlasnika
zemljišta, odnosno sportskog objekta.
Predlog
programa organizovanja međunarodne sportske priredbe od značaja za
Republiku Srbiju podnosi učesnik u sistemu sporta koji ima saglasnost za
kandidovanje i organizovanje te priredbe, obezbeđenu u skladu sa ovim
zakonom.
Predloge
posebnih programa podnose Olimpijski komitet Srbije, u svoje ime i u ime
nacionalnih granskih saveza olimpijskih i paraolimpijskih sportova, Sportski
savez Srbije i nacionalni granski sportski savezi neolimpijskih sportova,
strukovna udruženja i klubovi i visokoškolske i naučnoistraživačke
ustanove.
Godišnji
program izvršava se prema sledećoj dinamici:
- 1.
jun - nosioci programa dostavljaju svoje predloge godišnjih programa
Ministarstvu;
- 1.
jul - ministar obrazuje stručnu komisiju za izbor programa i projekata
koja analizira i ocenjuje podnete predloge godišnjih programa;
- 15.
jul - Ministarstvo utvrđuje objedinjeni predlog godišnjih programa
realizacije opšteg interesa u oblasti sporta, na predlog stručne komisije,
za narednu budžetsku godinu;
- 15.
decembar - Ministarstvo revidira predloge godišnjih programa i usklađuje
ih sa sredstvima utvrđenim u budžetu Republike Srbije za narednu godinu;
- 30.
decembar - Ministarstvo obaveštava nosioce programa o visini odobrenih
sredstava po programima i projektima.
Posebni
program izvršava se po javnom pozivu, a prema sledećoj dinamici:
- 15.
januar - Ministarstvo utvrđuje okvirne iznose za finansiranje programa od
opšteg interesa u sportu po bližim namenama;
- 1.
februar - Ministarstvo objavljuje javni poziv i utvrđuje rok do 30 dana za
dostavljanje predloga programa za realizaciju opšteg interesa u sportu, a
ministar obrazuje stručnu komisiju za izbor programa i projekata;
- 15.
april - stručna komisija daje ocenu podnetih predloga i dostavlja
Ministarstvu predlog za odobrenje programa;
- 15.
maj - Ministarstvo odlučuje o odobrenju programa kojima se ostvaruje opšti
interes;
- 1.
jun - Ministarstvo obaveštava nosioce programa o odobrenim programima.
Rokovi
iz stava 1. ovog člana predstavljaju krajnji rok u Programskom kalendaru.
Odobravanje
godišnjih i posebnih programa iz člana 115. stav 1. ovog zakona vrši se u
skladu sa ovim zakonom i Strategijom, a kod godišnjih programa i u odnosu na
kategorizacije u smislu ovog zakona.
Predlozi
programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta odobravaju se u
zavisnosti od toga da li je za programe potrebno obezbediti finansijska
sredstva u celini ili u određenom delu iz budžeta Republike Srbije.
Program
iz stava 1. ovog člana finansira se u visini i pod uslovima koji
obezbeđuju da se uz najmanji utrošak sredstava iz budžeta Republike Srbije
postignu nameravani rezultati.
Grana
sporta u okviru koje se realizuje program treba da je od posebnog značaja
za Republiku Srbiju.
Nosilac
programa mora da bude registrovan u skladu sa zakonom, da isključivo ili
pretežno posluje na nedobitnoj osnovi, ako ovim zakonom nije drukčije
određeno, da ima sedište u Republici Srbiji, da je direktno odgovoran za
pripremu i izvođenje programa, da je prethodno obavljao delatnost najmanje
godinu dana i da je sa uspehom realizovao odobreni program, ukoliko je bio
nosilac programa ranijih godina.
Nosilac
programa ne može da: bude u postupku likvidacije, stečaja i pod
privremenom zabranom obavljanja delatnosti; ima blokadu poslovnog računa,
poreske dugove ili dugove prema organizacijama socijalnog osiguranja; bude u
poslednje dve godine pravnosnažnom odlukom kažnjen za prekršaj ili privredni
prestup u vezi sa njegovom delatnošću.
Finansiranje
aktivnosti iz programa može da obuhvati samo deo zarada zaposlenih, materijalnih
troškova i administrativnih troškova, a najviše do 20% od odobrene visine
sredstava iz budžeta Republike Srbije za taj program.
Pri
odobravanju programa kojim se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta,
prioritet imaju programi koji su strukturne i razvojne prirode, a između
programa organizovanja, odnosno učešća na sportskim priredbama,
prioritet imaju programi koji se odnose na sportske priredbe višeg ranga.
Programi
se finansiraju jednokratno ili u ratama, u zavisnosti od vremenskog perioda za
realizaciju programa.
Ministar
bliže uređuje: kriterijume i način odobravanja programa i dodele
sredstava; izgled i sadržinu predloga programa i dokumentaciju koja se uz
predlog podnosi; sadržinu i izgled izveštaja o realizaciji programa, način
i postupak kontrole realizacije odobrenih programa.
Ako je
u jednoj sportskoj grani registrovano više nacionalnih granskih sportskih
saveza, finansiraju se programi samo jednog nacionalnog granskog sportskog
saveza kojima se ostvaruje opšti interes.
Ministar
donosi akt kojim utvrđuje:
1)
preko kojih se nacionalnih granskih sportskih saveza ostvaruje opšti interes u
oblasti sporta u Republici Srbiji;
2)
sportske grane u Republici Srbiji;
3)
sportske grane koje su od posebnog značaja za Republiku Srbiju;
4) sportske
objekte koji su od posebnog značaja za razvoj sporta na području
Republike Srbije.
Ministar
donosi akt iz stava 2. ovog člana naročito na osnovu: organizacije
saveza, broja učlanjenih organizacija i sportista, ekonomske snage,
medijskog i društvenog uticaja, razvijenosti sportske grane, nacionalne i
međunarodne organizovanosti i tradicije, kao i sportskih rezultata.
Pre
donošenja akta iz stava 2. ovog člana, ministar pribavlja mišljenje
Olimpijskog komiteta Srbije, Sportskog saveza Srbije, nacionalnih granskih
sportskih saveza i visokoškolskih ustanova u oblasti sporta.
Za
ocenu godišnjih i posebnih programa ministar formira stručnu komisiju u
kojoj učestvuju predstavnici Olimpijskog komiteta Srbije, Sportskog saveza
Srbije i Republičkog zavoda.
Komisija
vrši stručni pregled i daje ocenu podnetih predloga, na osnovu ovog zakona
i uslova i kriterijuma navedenih u javnom pozivu i dostavlja ministru predlog
za odobravanje programa.
O
odobrenju programa ministar odlučuje rešenjem.
Podnosilac
programa koji smatra da ispunjava uslove i kriterijume iz javnog poziva, a
sredstva mu nisu dodeljena, može na rešenje o odobravanju programa podneti
prigovor ministru, u roku od osam dana od dana prijema obaveštenja.
Ministar
odlučuje rešenjem o podnetom prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema
prigovora i ukoliko je prigovor osnovan može izmeniti raniju odluku.
Rešenje
ministra iz stava 5. ovog člana konačno je i protiv njega se može
voditi upravni spor.
Sa
podnosiocem odobrenog programa Ministarstvo zaključuje ugovor o
realizovanju programa, kojim se obavezno uređuje: naziv i sedište nosioca
programa; vrsta i sadržina programa; vreme realizacije programa, odnosno
obavljanja aktivnosti; ciljevi i očekivani rezultati; visina dodeljenih
sredstava; vremenski plan upotrebe sredstava; način nadzora nad odvijanjem
realizacije programa, obaveze nosioca programa u pogledu podnošenja izveštaja o
realizaciji programa; dokazivanje realizacije programa, namenskog korišćenja
sredstava, medijskog predstavljanja programa i učešća Republike
Srbije u njegovom finansiranju.
Ukoliko
se podnosilac odobrenog programa ne odazove pozivu za zaključenje ugovora
u roku od osam dana od dana prijema poziva, smatraće se da je odustao od
predloga programa.
Ugovor
o realizovanju programa kojim se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta
zaključen suprotno odredbama ovog zakona ništav je.
Podnosilac
odobrenog programa kome su preneta sredstva dužan je da namenski koristi
sredstva dobijena iz budžeta Republike Srbije, a nabavku dobara, usluga ili
radova u okviru tih sredstava mora vršiti u skladu sa zakonom kojim se
uređuju javne nabavke.
Nacionalna
priznanja, nagrade i stipendije
Sportistima,
državljanima Republike Srbije koji kao reprezentativci Republike Srbije osvoje
medalju na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, Šahovskoj olimpijadi,
svetskim i evropskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sportskim
disciplinama, ili su bili, odnosno budu nosioci svetskog rekorda u olimpijskim
i paraolimpijskim sportskim disciplinama, ili postanu osvajači DEJVIS
Kup-a ili FED Kup-a Međunarodne teniske federacije, dodeljuje se
nacionalno sportsko priznanje u vidu doživotnog mesečnog novčanog
primanja nakon navršenih 40 godina života.
Sportistima
i trenerima državljanima Republike Srbije, koji kao članovi reprezentacije
Republike Srbije na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, Šahovskoj
olimpijadi i svetskim i evropskim prvenstvima u olimpijskoj ili paraolimpijskoj
sportskoj disciplini osvoje jednu od medalja ili osvoje DEJVIS Kup ili FED Kup
Međunarodne teniske federacije, dodeljuje se novčana nagrada.
Pravo
na nacionalno sportsko priznanje iz člana 123. stav 1. ovog zakona
ostvaruje se od dana donošenja akta o dodeli tog priznanja.
Vlada
uređuje bliže uslove i visinu nacionalnih sportskih priznanja i
novčanih nagrada i donosi akt o dodeli nacionalnog sportskog priznanja i
novčane nagrade, na predlog Ministarstva.
Ukoliko
nosilac nacionalnog sportskog priznanja svojim ponašanjem ili učešćem
u aktivnostima koje nisu u skladu sa zakonom, sportskim pravilima ili drugim
opštim aktima organizacija u oblasti sporta šteti ugledu sporta, i na taj
način, ugledu Republike Srbije, Vlada može, na predlog Ministarstva, da
ukine nacionalno sportsko priznanje.
Nagrade
za poseban doprinos razvoju i afirmaciji neolimpijskog sporta i kriterijumi za
njihovu dodelu uređuju se posebnim aktom Vlade, pri čemu visina
iznosa nagrada ne može da prelazi iznose utvrđene za olimpijske sportove.
Vrhunskim
sportistima amaterima za sportsko usavršavanje dodeljuje se stipendija, a
vrhunskim sportistima sa posebnim zaslugama za razvoj sporta u Republici Srbiji
može se dodeliti novčana pomoć.
Broj
stipendija koje mogu dobiti vrhunski sportisti istog granskog saveza
određuje se prema rangu sporta koji je utvrđen kategorizacijom
sportova, u skladu sa ovim zakonom.
Novčanu
pomoć može dobiti vrhunski sportista sa posebnim zaslugama za razvoj
sporta koji je kategorizacijom sportista, u skladu sa ovim zakonom, rangiran
kao zaslužni sportista.
Ministar
utvrđuje bliže uslove i kriterijume za stipendiranje vrhunskih sportista
amatera za sportsko usavršavanje i za dodelu novčane pomoći vrhunskim
sportistima sa posebnim zaslugama, kao i kriterijume za utvrđivanje visine
mesečnog iznosa stipendija i visine novčane pomoći.
Podnosioci
odobrenih programa obavezni su da Ministarstvu, na njegov zahtev, kao i u roku
koji je predviđen ugovorom o realizovanju programa, a najmanje jednom
godišnje, dostave izveštaj sa potrebnom dokumentacijom o ostvarivanju programa
ili delova programa i korišćenju sredstava budžeta Republike Srbije.
Podnosioci
odobrenog programa u završnom izveštaju o realizaciji programa vrše i procenu
postignutih rezultata sa stanovišta postavljenih ciljeva.
Ministarstvo
može obustaviti dalje finansiranje programa, odnosno jednostrano raskinuti
ugovor o realizovanju programa ako podnosilac odobrenog programa ne dostavi
izveštaj u roku predviđenom ugovorom.
Podnosiocu
odobrenog programa ne mogu biti odobrena sredstava za realizaciju novog
programa pre nego što podnese izveštaj u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana.
Podnosioci
odobrenog programa najmanje jednom godišnje čine dostupnim javnosti
izveštaj o svom radu i o obimu i načinu sticanja i korišćenja
sredstava i taj izveštaj dostavljaju Ministarstvu. Na svim dokumentima i
medijskim promocijama vezanim za realizovanje programa mora biti istaknuto da
se program finansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije.
Podnosilac
odobrenog programa dužan je da čuva evidenciju, odnosno dokumentaciju koja
se odnosi na realizovanje tog programa deset godina od dana kada je taj program
završen, ako zakonom nije drukčije određeno.
Ministarstvo
vrši nadzor nad realizacijom programa i namenskim korišćenjem odobrenih
sredstava i jednom godišnje izveštava Vladu o korišćenju sredstava budžeta
Republike Srbije za ostvarivanje opšteg interesa u oblasti sporta,
utvrđenog ovim zakonom.
Ministarstvo
stavlja na uvid javnosti: izveštaj o podnetim predlozima programa sa traženim
iznosom sredstava, izveštaj o odobrenim programima sa iznosom odobrenih
sredstava, godišnji izveštaj o realizovanju svih odobrenih programa za
ostvarivanje opšteg interesa u sportu.
Sredstva
dobijena iz budžeta Republike Srbije za realizovanje programa kojima se
ostvaruje opšti interes u oblasti sporta moraju se vratiti davaocu sredstava,
zajedno sa zateznom kamatom od momenta prijema, ukoliko podnosilac programa:
1)
netačno ili nepotpuno obavesti davaoca sredstava o bitnim okolnostima
vezanim za odobrenje i realizovanje programa;
2)
svojim propustom ne izvrši program u celini ili ga izvrši u nebitnom delu;
3)
upotrebi sredstva nenamenski, u potpunosti ili delimično, ili se ne
pridržava propisanih ili ugovorenih mera koje su utvrđene radi osiguranja
realizacije programa;
4) ne
dostavi u predviđenim rokovima potrebne izveštaje i dokaze, iako ga je
davalac sredstava prethodno upozorio na nepravilnosti i posledice;
5)
prestane da ispunjava uslove koji su na osnovu ovog zakona potrebni za
dobijanje sredstava;
6)
spreči ili onemogući sprovođenje propisanih, odnosno ugovorenih
kontrolnih mera.
Ministarstvo
će zahtevati povraćaj dela datih sredstava ako je program samo
delimično realizovan ili je realizovan sa bitnim zakašnjenjem
odgovornošću podnosioca programa, osim ako su realizovanim aktivnostima
postignuti bitni efekti programa.
Ministarstvo
vrši, po završetku odobrenog programa, analizu realizacije programa i
postizanja planiranih efekata i, u slučaju da oceni da planirani efekti
nisu postignuti u bitnom delu propustom podnosioca programa, zatražiće od
podnosioca programa da utvrdi odgovornost lica koja su realizovala program.
Podnosilac
programa iz st. 1 - 3. ovog člana ne može dobijati sredstva iz budžeta
Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave za
realizaciju svojih programa dve godine od dana kada je utvrđeno postojanje
okolnosti iz st. 1 - 3. ovog člana.
Potrebe
i interesi građana u oblasti sporta u autonomnoj pokrajini
Potrebe
i interesi građana u oblasti sporta za čije se ostvarivanje
obezbeđuju sredstva u budžetu autonomne pokrajine, u skladu sa ovim
zakonom, jesu:
1)
izgradnja, opremanje i održavanje sportskih objekata kojima se doprinosi razvoju
sporta na teritoriji autonomne pokrajine, odnosno obezbeđuju uslovi za
razvoj vrhunskog sporta na teritoriji autonomne pokrajine (sportski objekti od
značaja za autonomnu pokrajinu);
2)
promocija i podsticanje bavljenja građana sportom, posebno dece, omladine,
žena i osoba sa invaliditetom, na teritoriji autonomne pokrajine;
3)
organizacija sportskih takmičenja od značaja za autonomnu pokrajinu;
4)
stvaranje uslova za razvoj vrhunskog sportskog stvaralaštva i unapređenje
kvaliteta rada sa mladim sportskim talentima na teritoriji autonomne pokrajine;
5)
školska sportska takmičenja na nivou autonomne pokrajine;
6)
delatnost Pokrajinskog zavoda i drugih organizacija u oblasti sporta čiji
je osnivač autonomna pokrajina;
7)
aktivnosti pokrajinskih sportskih saveza od značaja za autonomnu
pokrajinu;
8)
razvoj sportskih grana koje su od posebnog značaja za autonomnu pokrajinu;
9)
sprečavanje negativnih pojava u sportu (doping, nasilje i nedolično
ponašanje) na nivou autonomne pokrajine i unapređenje zaštite zdravlja
sportista;
10)
stručno-sportski skupovi, istraživačko-razvojni i
naučno-istraživački projekti i izdavanje sportskih publikacija od
značaja za autonomnu pokrajinu;
11)
unapređivanje stručnog rada u organizacijama u oblasti sporta sa
teritorije autonomne pokrajine;
12)
nagrade i priznanja za postignute sportske rezultate i doprinos razvoju sporta
u autonomnoj pokrajini;
13)
stipendije za sportsko usavršavanje kategorisanih sportista, posebno
perspektivnih sportista;
14)
prikupljanje i distribucija podataka u oblasti sporta od značaja za
autonomnu pokrajinu, uključujući periodična testiranja i
praćenje stanja fizičkih sposobnosti dece, omladine i odraslih na
teritoriji autonomne pokrajine;
15)
druge potrebe i interesi građana u oblasti sporta od značaja za
autonomnu pokrajinu, koje utvrdi autonomna pokrajina preko svojih organa.
Podnosilac
programa kojim se obezbeđuje ostvarivanje potreba i interesa građana
u autonomnoj pokrajini ne može za finansiranje istih aktivnosti da konkuriše i
za sredstva od drugog nivoa vlasti u Republici Srbiji.
Autonomna
pokrajina, preko svojih organa, u skladu sa zakonom:
1)
obezbeđuje ostvarivanje potreba i interesa građana u oblasti sporta
na teritoriji autonomne pokrajine iz člana 134. ovog zakona;
2)
uređuje i vodi evidencije u oblasti sporta od značaja za autonomnu
pokrajinu;
3)
utvrđuje sportske objekte od značaja za autonomnu pokrajinu;
4)
obezbeđuje uslove za rad, odnosno obavljanje delatnosti Pokrajinskog
zavoda i drugih organizacija u oblasti sporta čiji je osnivač
autonomna pokrajina;
5)
utvrđuje preko kojih se pokrajinskih sportskih saveza zadovoljavaju
potrebe i interesi građana na teritoriji autonomne pokrajine kada je u
jednoj sportskoj grani registrovano više pokrajinskih granskih sportskih saveza
i utvrđuje koje sportske grane su od posebnog značaja za autonomnu
pokrajinu;
6)
uređuje bliže uslove za korišćenje javnih sportskih terena na
teritoriji autonomne pokrajine;
7) vrši
inspekcijski nadzor nad sprovođenje ovog zakona na teritoriji autonomne
pokrajine;
Poslovi
iz stava 1. tač. 6) i 7) ovog člana vrše se kao povereni.
Odredbe
ovog zakona koje se odnose na uslove, kriterijume i način odobrenja
programa, odnosno finansiranje delatnosti kojima se ostvaruje opšti interes u
oblasti sporta, zaključenje ugovora, podnošenje izveštaja i obavezu
vraćanja dobijenih sredstava, shodno se primenjuju i na programe, odnosno
delatnosti kojima se ostvaruju potrebe i interesi građana u oblasti sporta
u autonomnoj pokrajini.
Autonomna
pokrajina preko svojih organa uređuje bliže uslove, kriterijume i
način i postupak dodele sredstava iz budžeta autonomne pokrajine, odnosno
odobrenje programa za ostvarivanje potreba i interesa građana u oblasti
sporta na teritoriji autonomne pokrajine i način javnog objavljivanja podataka
o predloženim programima za finansiranje, odobrenim programima i realizaciji
odobrenih programa.
Protiv
konačne odluke o odobrenju programa kojim se ostvaruju potrebe i interesi
građana u oblasti sporta u autonomnoj pokrajini, može se voditi upravni
spor.
Predlog
svog godišnjeg programa i programa svojih članova za ostvarivanje potreba
i interesa građana iz člana 134. stav 1. tač. 2), 5), 7), 11) i
14) ovog zakona, podnosi teritorijalni sportski savez autonomne pokrajine, a za
ostale programe - podnosioci tih programa, u skladu sa dinamikom utvrđenom
u članu 118. stav 1. ovog zakona.
Potrebe
i interesi građana u oblasti sporta u jedinicama lokalne samouprave
Potrebe
i interesi građana za čije se ostvarivanje obezbeđuju sredstva u
budžetu jedinica lokalne samouprave, u skladu sa zakonom, jesu:
1)
podsticanje i stvaranje uslova za unapređenje sporta za sve, odnosno
bavljenja građana sportom, posebno dece, omladine, žena i osoba sa
invaliditetom;
2)
izgradnja, održavanje i opremanje sportskih objekata na teritoriji jedinice
lokalne samouprave, a posebno javnih sportskih terena u stambenim naseljima ili
u njihovoj blizini i školskih sportskih objekata, i nabavka sportske opreme i
rekvizita;
3)
organizacija sportskih takmičenja od posebnog značaja za jedinicu
lokalne samouprave;
4)
sportski razvoj talentovanih sportista i unapređenje kvaliteta
stručnog rada sa njima;
5)
učešće sportskih organizacija sa teritorije jedinice lokalne
samouprave u evropskim klupskim takmičenjima;
6)
predškolski i školski sport (rad školskih sportskih sekcija i društava,
opštinska, gradska i međuopštinska školska sportska takmičenja i
dr.);
7)
delatnost organizacija u oblasti sporta čiji je osnivač ili član
jedinica lokalne samouprave;
8)
aktivnosti sportskih organizacija, sportskih društava, udruženja, granskih i
teritorijalnih sportskih saveza na teritoriji jedinice lokalne samouprave od
posebnog značaja za jedinicu lokalne samouprave, u zavisnosti od toga da
li je sportska grana od značaja za jedinicu lokalne samouprave, koja je
kategorija sportske grane, koliko sportista okuplja, u kojoj meri se
unapređuje stručni rad, u kom rangu takmičenja sportska
organizacija učestvuje i u kojoj meri se povećava obuhvat bavljenja
građana sportom;
9)
unapređenje zaštite zdravlja sportista i obezbeđivanje adekvatnog
sportsko-zdravstvenog obrazovanja sportista, posebno mladih,
uključujući i antidoping obrazovanje;
10)
stipendiranje za sportsko usavršavanje kategorisanih sportista, posebno
perspektivnih sportista;
11)
sprečavanje negativnih pojava u sportu;
12)
edukacija, informisanje i savetovanje građana, sportista i ostalih
učesnika u sistemu sporta o pitanjima bitnim za odgovarajuće
bavljenje sportskim aktivnostima i delatnostima;
13)
periodična testiranja, sakupljanje, analiza i distribucija relevantnih
informacija za adekvatno zadovoljavanje potreba građana u oblasti sporta
na teritoriji jedinice lokalne samouprave, istraživačko-razvojni projekti
i izdavanje sportskih publikacija;
14)
unapređivanje stručnog rada učesnika u sistemu sporta sa
teritorije jedinice lokalne samouprave i podsticanje zapošljavanja
visokokvalifikovanih sportskih stručnjaka i vrhunskih sportista;
15)
racionalno i namensko korišćenje sportskih sala i sportskih objekata u
državnoj svojini čiji je korisnik jedinica lokalne samouprave, kroz
odobravanje njihovog korišćenja za sportske aktivnosti i dodelu termina za
treniranje učesnicima u sistemu sporta;
16)
nagrade i priznanja za postignute sportske rezultate i doprinos razvoju sporta.
Za
zadovoljavanje potreba i interesa građana iz stava 1. ovog člana
jedinice lokalne samouprave obezbeđuju u svom budžetu odgovarajuća
sredstva.
Podnosilac
programa kojim se obezbeđuje ostvarivanje potreba i interesa građana
iz stava 1. ovog člana ne može za finansiranje istih aktivnosti da
konkuriše i za sredstva od drugog nivoa vlasti u Republici Srbiji.
Odredbe
ovog zakona koje se odnose na uslove, kriterijume i način odobrenja
programa, odnosno finansiranje delatnosti kojima se ostvaruje opšti interes u
oblasti sporta, zaključenje ugovora, podnošenje izveštaja i obavezu
vraćanja dobijenih sredstava, shodno se primenjuju i na programe, odnosno
delatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe građana u oblasti sporta u
jedinicama lokalne samouprave.
Jedinica
lokalne samouprave preko svojih organa uređuje bliže uslove, kriterijume i
način i postupak dodele sredstava iz budžeta jedinice lokalne samouprave,
odnosno odobrenje programa za zadovoljavanje potreba građana u oblasti
sporta na teritoriji jedinice lokalne samouprave i način javnog
objavljivanja podataka o predloženim programima za finansiranje, odobrenim
programima i realizaciji odobrenih programa.
Predlog
svog godišnjeg programa i programa svojih članova za ostvarivanje potreba
i interesa građana iz člana 137. stav 1. tač. 1), 3), 4), 6),
8), 12), 13) i 14) ovog zakona, podnosi teritorijalni sportski savez jedinice
lokalne samouprave, a za ostale programe nosioci tih programa, u dinamici
utvrđenoj članom 118. stav 1. ovog zakona.
Potrebe
građana iz člana 137. stav 1. tač. 1, 2. i 6. ovog zakona imaju
prioritet pri izboru programa kojim se zadovoljavaju potrebe građana u
oblasti sporta u jedinici lokalne samouprave.
Protiv
konačne odluke o odobrenju programa kojim se zadovoljavaju potrebe
građana u oblasti sporta u jedinicama lokalne samouprave može se voditi
upravni spor.
IV
KATEGORIZACIJA U OBLASTI SPORTA
Nacionalnom
kategorizacijom sportova utvrđuju se kriterijumi za kategorisanje i
određuje rang sportskih grana na osnovu ostvarenih rezultata, nacionalne i
međunarodne tradicije, nacionalne i međunarodne medijske
zastupljenosti i popularnosti, zdravstvenog, socijalnog i drugog uticaja na
učesnike, finansijskog značaja i finansijske samostalnosti, reklamne
atraktivnosti, pristupačnosti pojedinih sportskih grana i drugih značajnih
faktora.
Nacionalnom
kategorizacijom sportista utvrđuju se kriterijumi i merila za rangiranje
sportista na osnovu rezultata, uzrasta, pola i nacionalne kategorizacije
sportova, i uređuje način dodeljivanja odgovarajuće kategorije -
sportskog statusa (status vrhunskog sportiste, status perspektivnog sportiste i
dr.). Nacionalna kategorizacija sportista sadrži i kategorizaciju sportista sa
invaliditetom. Sportski status može steći lice koje je državljanin
Republike Srbije.
Nacionalnom
kategorizacijom sportskih stručnjaka utvrđuju se kriterijumi i merila
za rangiranje sportskih stručnjaka na osnovu kvaliteta rada, ostvarenih
rezultata, stepena stručnosti i nacionalne kategorizacije sportova i
uređuje način dodeljivanja odgovarajućeg ranga - sportskog statusa.
Nacionalnom
kategorizacijom sportskih objekata utvrđuju se kriterijumi i merila za
rangiranje sportskih objekata na osnovu vrste sportskih aktivnosti,
tehničkih karakteristika sportskog objekta i nivoa takmičenja za koji
ispunjava uslove.
Kategorizaciju
iz st. 1 - 4. ovog člana pripremaju stručne komisije koje obrazuje
ministar.
Komisiju
za pripremu nacionalnih kategorizacija sportova, sportista i sportskih
stručnjaka čine predstavnici Olimpijskog komiteta Srbije, Sportskog
saveza Srbije i Republičkog zavoda, a komisiju za pripremu nacionalne
kategorizacije sportskih objekata čine predstavnici Ministarstva i
Republičkog zavoda.
Prostorni
i tehnički uslovi za rad komisija iz stava 6. ovog člana
obezbeđuju se preko Sportskog saveza Srbije i Republičkog zavoda.
Nacionalnu
kategorizaciju sportova, sportista, sportskih stručnjaka i sportskih
objekata propisuje ministar.
Nacionalne
kategorizacije sportova, sportista i sportskih stručnjaka utvrđuju se
za period od dve godine, a nacionalna kategorizacija sportskih objekata za
period od pet godina.
Na
osnovu kategorizacije iz stava 1. ovog člana jedanput godišnje rangiranje
vrše:
1)
Olimpijski komitet Srbije - za olimpijske i paraolimpijske sportove;
2)
Sportski savez Srbije - za neolimpijske sportove;
3)
Republički zavod - za sportske objekte.
Podaci
o izvršenom rangiranju dostavljaju se Ministarstvu, koji te podatke objavljuje
na svom sajtu u roku od 15 dana od izvršenog rangiranja.
Na
izvršeno rangiranje sportova, sportista, sportskih stručnjaka i sportskih
objekata može se uložiti prigovor ministru u roku od 15 dana od dana
objavljivanja na sajtu Ministarstva.
Autonomna
pokrajina i jedinice lokalne samouprave mogu utvrđivati kategorizacije
sportova, sportista, sportskih stručnjaka i sportskih objekta za svoju
teritoriju, obavezno polazeći od utvrđenih nacionalnih
kategorizacija.
V
STRATEGIJA RAZVOJA SPORTA U REPUBLICI SRBIJI
Strategiju
donosi Vlada, na predlog Ministarstva, za period od pet godina.
Strategijom
se utvrđuje:
1)
stanje u oblasti sporta koje postoji u trenutku donošenja Strategije;
2)
osnovni principi na kojima se temelji razvoj sporta u Republici Srbiji;
3)
kratkoročni, periodični i dugoročni sportsko-razvojni ciljevi u
periodu za koji se donosi i nosioci realizacije tih ciljeva;
4)
sadržina, obim i procenjena vrednost aktivnosti na realizovanju postavljenih
sportsko-razvojnih ciljeva;
5)
obaveze i zadaci nosilaca javne vlasti svih nivoa i nosilaca sportskih programa
na realizaciji postavljenih sportsko-razvojnih ciljeva;
6)
program izgradnje sportskih objekata od značaja za Republiku Srbiju.
Sredstva
za realizaciju Strategije obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, kao i
u budžetu autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave.
Jedinica
lokalne samouprave, u roku od šest meseci od usvajanja Strategije,
utvrđuje program razvoja sporta na svojoj teritoriji, u skladu sa
Strategijom.
Školski
sport, u smislu ovog zakona, obuhvata organizovane nastavne i vannastavne
sportske aktivnosti u oblasti školskog fizičkog vaspitanja,
uključujući i školska sportska takmičenja koje se sprovode u
okviru školskog sistema u skladu sa nastavnim planom i programom,
utvrđenim u skladu sa zakonom.
Školski
sport, u smislu ovog zakona, obuhvata i sportske aktivnosti studenata i
studentska sportska takmičenja.
Organizovano
vannastavno bavljenje sportskim aktivnostima učenika i studenata sprovodi
se kroz školske, odnosno studentske sportske sekcije, koje organizuju škole i
visokoškolske ustanove.
Organizovane
školske nastavne i vannastavne sportske aktivnosti iz stava 1. ovog člana
imaju prioritet u pogledu korišćenja školskih sportskih sala i terena u
odnosu na aktivnosti lica izvan škole.
Škole,
visokoškolske ustanove, nastavnici, učenici i studenti mogu osnivati i
odgovarajuća školska, odnosno studentska sportska udruženja.
Bliže
uslove i pravila za organizovanje školskog sporta propisuje ministar nadležan
za obrazovanje, po pribavljenom mišljenju Ministarstva.
Učenici
i studenti ne mogu biti uključeni u vannastavne sportske aktivnosti i
sportska takmičenja ako nije prethodno utvrđena njihova zdravstvena
sposobnost za bavljenje školskim sportom.
Vrhunski
sportisti imaju pravo na posebne uslove pri upisu na studije na visokoškolskim
ustanovama i na posebne uslove studiranja, u skladu sa opštim aktima
visokoškolske ustanove.
Sportski
objekti su uređene i opremljene površine i objekti namenjeni obavljanju
sportskih aktivnosti.
Sportski
objekat, pored prostora namenjenog sportskim aktivnostima, ima i prateći
prostor (sanitarni, garderobni, spremišni, gledališni i dr.) i ugrađenu
opremu (građevinsku i sportsku).
Sportski
objekti moraju biti pristupačni licima sa posebnim potrebama (deca, stari,
osobe sa invaliditetom i dr.).
Prema
vrsti prostora u kome se obavljaju sportske aktivnosti objekti mogu biti:
1)
zatvoreni sportski objekti;
2)
otvoreni sportski tereni.
Sportski
objekat koji u svom sastavu ima i zatvorene i otvorene prostore u kojima se
obavljaju sportske aktivnosti razvrstava se prema pretežnoj površini vrste
prostora (otvorenog i zatvorenog dela prostora).
Zatvoreni
sportski objekti jesu objekti koji predstavljaju fizičku, funkcionalnu i
tehničko-tehnološku celinu sa svim instalacijama, postrojenjima i opremom
namenjeni za obavljanje određenih sportskih aktivnosti (hale, bazeni,
balon sale i sl.).
Otvoreni
sportski tereni jesu posebno uređene površine namenjene za obavljanje
određenih sportskih aktivnosti (trim staze, skijališta, planinarske staze,
biciklističke staze, plaže i sl.).
Izuzetno,
za potrebe obavljanja treninga i realizacije takmičenja i javni put, reka
i jezero smatraju se otvorenim sportskim terenima, u skladu sa ovim zakonom.
Sportski
objekti od nacionalnog značaja jesu objekti koji imaju nacionalnu i reprezentativnu
ulogu u otkrivanju, stvaranju, istraživanju, proučavanju, predstavljanju,
širenju i očuvanju sportskih vrednosti.
Status
sportskog objekta od nacionalnog značaja stiče se aktom Vlade, na
predlog Ministarstva, a po pribavljenom mišljenju Saveta za sport.
Sportski
objekti od nacionalnog značaja utvrđeni aktom Vlade ne mogu biti
predmet privatizacije, u skladu sa zakonom, niti im se može menjati namena.
Sportskom
objektu iz stava 1. ovog člana može se oduzeti status objekta od nacionalnog
značaja ako se ne koristi za obavljanje sportskih aktivnosti i sportskih
delatnosti i ostvarivanje sportskih ciljeva, ne održava u stanju koje
omogućava odgovarajući nivo obavljanja tih aktivnosti i delatnosti i
osigurava bezbedno korišćenje, u skladu sa ovim zakonom.
Vlada
bliže uređuje uslove, kriterijume i način sticanja, odnosno
oduzimanja statusa sportskog objekta od nacionalnog značaja.
Javni
sportski objekti su sportski objekti u državnoj svojini, čiji je korisnik
Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave (opština,
grad i grad Beograd).
Javni
sportski objekti mogu se koristiti za obavljanje sportskih aktivnosti pod
uslovom da su uređeni, obeleženi, opremljeni i održavani u stanju koje
omogućava odgovarajući nivo obavljanja sportskih aktivnosti i
osigurava bezbedno korišćenje.
Javni
sportski objekti moraju biti dostupni građanima pod jednakim uslovima.
Način
i uslove korišćenja i uslove obavljanja sportskih aktivnosti u javnim
sportskim objektima propisuje ministar.
Deo
škole, odnosno visokoškolske ustanove namenjen za ostvarivanje nastavnog plana
i programa fizičkog vaspitanja učenika, odnosno studenata (školska
sportska sala, školski sportski teren i sl.) ima položaj sportskog objekta, u
smislu ovog zakona.
Školski
sportski objekti mogu se, u skladu sa ovim zakonom, davati na korišćenje
drugim licima samo kada su zadovoljene potrebe nastavnih i vannastavnih
sportskih školskih aktivnosti, u skladu sa godišnjim programom rada škole.
Objekti
i uređene površine koji su osnovni uslov za obavljanje sportskih
aktivnosti na određenom području (planinarski domovi, hangari za
takmičarske čamce i dr.) smatraju se sportskim objektima, u smislu
ovog zakona.
Objekat
namenjen obavljanju sportske aktivnosti koji služi samo sportskim aktivnostima
vlasnika, ne smatra se sportskim objektom u smislu ovog zakona.
Vlasnik,
odnosno korisnik sportskog objekta (u daljem tekstu: vlasnik) dužan je:
1) da
ga koristi u skladu sa propisima i namenom objekta;
2) da
ga održava u tehnički ispravnom stanju i da obezbedi odgovarajuće
sanitarno-higijenske uslove;
3) da
preduzme mere koje omogućavaju predupređenje, odnosno smanjenje
rizika nastanka štete za korisnike i treća lica i kojima se na
povećane rizike utiče.
Pri
izgradnji, rekonstrukciji i održavanju sportskih objekata mora se voditi
računa da oni odgovaraju pravilima nadležnih međunarodnih sportskih
saveza i sportskim pravilima nadležnih nacionalnih granskih sportskih saveza.
Prilikom
izrade prostornih i urbanističkih planova, potrebno je posebno voditi
računa o nameni prostora za sport i rekreaciju dece, omladine, lica sa
posebnim potrebama i građana.
Promena
namene sportskog objekta vrši se po postupku propisanom zakonom koji
uređuje oblast planiranja i izgradnje.
Promena
namene sportskog objekta ili njegovog dela namenjenog obavljanju sportskih
aktivnosti, može se odobriti ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi:
1) da
je na odgovarajući način u drugom, postojećem, adekvatnom
sportskom objektu u potpunosti obezbeđeno obavljanje sportskih aktivnosti
koje su se do sada vršile u sportskom objektu kome se menja namena;
2) da
više ne postoji potreba za konkretnim sportskim objektom;
3) da
je promena namene u javnom interesu u bitno većoj meri nego što je održavanje
namene objekta.
Prethodna
saglasnost o ispunjenosti uslova iz stava 2. ovog člana pribavlja se od
Ministarstva.
Odredbe
st. 1. i 2. ovog člana odnose se i na slučajeve potpunog ili
delimičnog rušenja sportskog objekta ili zatvaranja objekta za
korišćenje u sportske svrhe (osim ako su u pitanju mere rekonstrukcije ili
održavanja koje ne traju duže od godinu dana), kao i izmene i mogućnosti
korišćenja sportskog objekta na način da objekat može da koristi
značajno manji broj lica nego ranije.
Dopuštena
je promena namene dela pratećeg prostora sportskog objekta,
uključujući i zemljište koje pripada sportskom objektu, pod uslovom
da nije u pitanju garderobni, sanitarni, gledališni, parking i sličan
prostor, da promene ne ugrožavaju izvođenje i praćenje sportskih
aktivnosti i da ne umanjuju funkcionalnost objekta.
Nadležni
organ jedinice lokalne samouprave daje saglasnost na promenu namene iz stava 5.
ovog člana.
Nadležni
organ jedinice lokalne samouprave vrši ovlašćenje iz stava 6. ovog
člana kao povereni posao.
Na
rešenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave može se izjaviti žalba
Ministarstvu, u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.
Akti i
ugovori kojima se vrši promena namene sportskog objekta, odnosno njegovog dela
suprotno odredbama ovog člana, ništavi su.
Na
odgovornost za štetu koja nastane sportistima, gledaocima, drugim
učesnicima i trećim licima usled nedostataka sportskog objekta
(manjkava izgradnja, rđava konstrukcija, loše održavanje i sl.) primenjuju
se opšta pravila o objektivnoj odgovornosti.
Sportske
priredbe organizuju se u obliku sportskih manifestacija (festivali, susreti,
smotre, igre i sl.) i sportskih takmičenja.
Organizovanjem
sportskih priredaba mogu se baviti sportske organizacije, savezi i druga lica
pod uslovima utvrđenim zakonom i sportskim pravilima.
Organizator
sportske priredbe obavezan je da:
1)
osigura nesmetano i bezbedno održavanje sportske priredbe;
2)
preduzme mere koje omogućavaju predupređenje rizika nastanka štete za
sportiste, gledaoce i druge učesnike sportske priredbe i treća lica
(upozorenja, isticanje zabrana, davanje obaveštenja i uputstava i sl.), kao i
mere kojima se na povećane rizike utiče (bezbednost sportskog
objekta, ispravnost i adekvatnost instalirane i druge opreme, obezbeđenje
hitne medicinske pomoći, odvijanje manifestacije u skladu sa propozicijama
i dr.);
3)
preduzme potrebne bezbednosne mere za sprečavanje nasilja i
nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, u skladu sa zakonom i
sportskim pravilima;
4)
preduzme potrebne mere za sprečavanje dopinga na sportskoj priredbi, u
skladu sa zakonom i sportskim pravilima;
5)
preduzme potrebne mere zaštite prirode i životne sredine, odnosno mere kojima
će se preduprediti, smanjiti i otkloniti eventualni nepovoljni uticaji na
prirodne vrednosti i životnu sredinu;
6)
prijavi održavanje sportske priredbe u skladu sa propisima kojima se
uređuje javno okupljanje građana.
Organizator
sportske priredbe odgovara za štetu koja nastane sportistima, gledaocima i drugim
učesnicima sportske priredbe i trećim licima zbog nepoštovanja
obaveza iz stava 1. ovog člana, u skladu sa opštim pravilima o
odgovornosti za prouzrokovanu štetu.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez koji je dao saglasnost, odnosno dozvolu ili naložio
da se određena sportska priredba održi iako nisu bili ispunjeni svi
propisani uslovi, solidarno je odgovoran sa organizatorom za štetu koju na
sportskoj priredbi pretrpi neko od učesnika sportske priredbe ili
treće lice usled propusta u organizaciji.
Sportska
priredba koja se na teritoriji Republike Srbije organizuje pod rukovodstvom
međunarodnog sportskog saveza organizuje se i sprovodi u skladu sa ovim
zakonom i sportskim pravilima tog saveza.
Sportska
priredba može da se organizuje ako organizator ima obezbeđen
odgovarajući objekat, odnosno prostor, opremu, stručne i druge
radnike i ako ispunjava druge uslove u skladu sa zakonom i sportskim pravilima.
Sportisti,
sportske organizacije, sportski treneri, sportske sudije, sportski delegati, odnosno
druga stručna i službena lica mogu da učestvuju na sportskoj priredbi
ako ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom i sportskim pravilima.
Sportske
sudije, sportski delegati i druga službena lica mogu ostvariti pravo na naknadu
troškova i naknadu za obavljanje svojih dužnosti, koja na jednom sportskom
susretu ne može biti veća od šest dnevnica za teritoriju Republike Srbije,
u skladu sa pravilima nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza.
U
ekipama sportskih organizacija na sportskim takmičenjima koje je nadležni
nacionalni granski sportski savez označio kao amaterska takmičenja
može nastupiti najviše 20% sportista sa statusom profesionalnih sportista.
U
ekipama sportskih organizacija na profesionalnim sportskim takmičenjima
mogu nastupati samo profesionalni sportisti.
Zabranjeno
je organizovanje bilo koje sportske priredbe koja se temelji na tzv. slobodnoj
borbi dva ili više lica (borbe u kavezu i sl.), kao i učešće u takvoj
priredbi.
Organizacija
u oblasti sporta može se kandidovati za organizovanje velikog međunarodnog
sportskog takmičenja na teritoriji Republike Srbije pod uslovom da pre
podnošenja kandidature:
1)
obrazuje inicijativni odbor za pripremu kandidature;
2)
pripremi projekat, odnosno studiju o organizovanju i finansiranju takmičenja;
3)
pribavi mišljenje Olimpijskog komiteta Srbije, odnosno Paraolimpijskog komiteta
Srbije, kada su u pitanju olimpijski, odnosno paraolimpijski sportovi;
4)
pribavi mišljenje Sportskog saveza Srbije i nadležnog nacionalnog granskog
sportskog saveza;
5)
pribavi saglasnost Vlade za olimpijske igre i svetska i evropska prvenstva,
odnosno saglasnost Ministarstva za druga velika međunarodna sportska
takmičenja.
Velika
međunarodna sportska takmičenja, u smislu ovog zakona, jesu:
1)
olimpijske i paraolimpijske igre;
2)
svetska i evropska prvenstva;
3)
mediteranske igre;
4)
univerzijade;
5)
svetski kupovi i finalni turniri svetske lige;
6)
zimski i letnji Olimpijski festival mladih Evrope;
7)
balkanska i druga regionalna prvenstva;
8)
finala i finalni turniri evropskih klupskih takmičenja;
9)
kriterijumski i kvalifikacioni međunarodni sportski turniri;
10)
tradicionalne međunarodne sportske manifestacije (ulične trke,
ulični maratoni i dr.).
Pri
odlučivanju o saglasnosti na podnošenje kandidature za organizovanje
velikog međunarodnog sportskog takmičenja u Republici Srbiji posebno
se uzimaju u obzir sledeći kriterijumi:
1)
organizovanje takmičenja mora imati pozitivan uticaj na razvoj i širenje
grane sporta u kojoj će se takmičenje održati;
2)
takmičenje mora biti opravdano sa stanovišta tržišta;
3)
takmičenje mora biti zanimljivo za televizijske i radio prenose, druge
medije i gledaoce;
4)
takmičenje treba da utiče na afirmaciju vrednosti nacionalnog sporta;
5)
takmičenje treba da se organizuje u grani sporta koja ima organizacionu i
takmičarsku tradiciju u Republici Srbiji.
Sportske
organizacije i sportisti mogu učestvovati na međunarodnim sportskim
priredbama samo uz prethodnu saglasnost nadležnog nacionalnog granskog
sportskog saveza.
Nadležni
nacionalni granski sportski savez može da odbije davanje saglasnosti iz stava
1. ovog člana ako bi učešće sportske organizacije na
međunarodnim sportskim priredbama, štetilo interesu i ugledu Republike
Srbije.
U
sportskim takmičenjima u kojima učestvuju životinje, životinja može
da učestvuje samo ako doktor veterinarske medicine, odnosno diplomirani
veterinar utvrdi njenu zdravstvenu sposobnost za takmičenje.
Nacionalni
savet za borbu protiv nasilja i nedoličnog ponašanja gledalaca na
sportskim priredbama i Savet za sport
Radi
usklađivanja aktivnosti na sprečavanju nasilja i nedoličnog
ponašanja gledalaca na sportskim priredbama i ispunjavanja međunarodnih
obaveza u ovoj oblasti, Vlada obrazuje Nacionalni savet za borbu protiv nasilja
i nedoličnog ponašanja gledalaca na sportskim priredbama (u daljem tekstu:
Nacionalni savet) i utvrđuje njegov sastav, zadatke i druga pitanja od
značaja za njegov rad.
Nacionalni
savet obavezno čine predstavnici ministarstva nadležnog za unutrašnje
poslove, ministarstva nadležnog za pravosuđe i Ministarstva.
Radi
stručnije realizacije ciljeva i aktivnosti utvrđenih Strategijom i
unapređenja ukupnih aktivnosti Ministarstva, ministar osniva Savet za
sport, sastavljen od uglednih stručnjaka iz oblasti sporta, čije je
angažovanje u tom savetu počasne prirode.
Radi
organizovanog i sistematskog praćenja stanja u sportu i dugoročnog
planiranja njegovog razvoja u Republici Srbiji vode se sledeće
matične evidencije:
1)
kategorisanih i drugih sportista takmičara;
2)
preduzetnika u sportu;
3)
organizacija u oblasti sporta;
4)
sportskih stručnjaka i stručnjaka u sportu;
5)
realizatora programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta;
6)
sportskih objekata;
7)
velikih međunarodnih sportskih priredaba u Republici Srbiji.
Matične
evidencije iz stava 1. ovog člana trajno se čuvaju.
Matične
evidencije iz stava 1. ovog člana vode se kao nacionalni sportski
informaciono-dokumentacioni sistem primenom elektronskih sredstava za obradu i
skladištenje podataka.
Organizacije
i pojedinci u oblasti sporta dužni su da podnesu prijavu za upis u matične
evidencije iz stava 1. ovog člana najkasnije do kraja februara tekuće
godine za prethodnu godinu.
Svaka
promena podataka koji se vode u matičnoj evidenciji mora se prijaviti u
roku od 30 dana od nastanka promene.
Organizacije
u oblasti sporta vode osnovne evidencije o podacima koji se upisuju u
matične evidencije iz stava 1. ovog člana i druge evidencije, u
skladu sa zakonom.
Visokoškolska
ustanova u oblasti sporta, kao i druga organizacija koja se bavi poslovima
stručnog osposobljavanja u skladu sa ovim zakonom, vodi: evidenciju
polaznika stručnog osposobljavanja, evidenciju o izdatim uverenjima i
zapisnik o polaganju ispita.
Ministar
bliže uređuje sadržaj i način vođenja evidencije iz st. 1. i 7.
ovog člana.
Nadzor
nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona i inspekcijski
nadzor vrši Ministarstvo.
Na
teritoriji autonomne pokrajine, inspekcijski nadzor, osim za nacionalne
sportske saveze i sportske organizacije koje se takmiče u profesionalnim
ligama, vrši nadležni organ autonomne pokrajine, preko pokrajinskih sportskih
inspektora, kao povereni posao.
Sportski
inspektor mora imati pravni fakultet ili fakultet u oblasti sporta, položen
državni stručni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.
Pravna
i fizička lica u oblasti sporta dužna su da omoguće sportskom
inspektoru obavljanje inspekcijskog nadzora i postupe po njegovom nalogu.
U vršenju
inspekcijskog nadzora sportski inspektor:
1)
nalaže rešenjem izvršenje mera i radnji uz određivanje za to potrebnog
roka;
2)
rešenjem privremeno zabranjuje obavljanje sportskih aktivnosti i sportskih
delatnosti zbog neispunjenosti uslova za njihovo obavljanje, do ispunjavanja
uslova;
3)
nalaže uspostavljanje stanja sportskog objekta koje odgovara njegovoj nameni, o
trošku vlasnika sportskog objekta, ukoliko ovaj ne otkloni utvrđene
nedostatke u ostavljenom roku;
4)
rešenjem privremeno zabranjuje korišćenje sportskog objekta zbog
neispunjenosti uslova za njegovo korišćenje, do ispunjavanja uslova;
5)
rešenjem privremeno zabranjuje rad sportskom udruženju ako statusnu promenu
nije izvršilo u skladu sa ovim zakonom;
6)
preduzima druge mere i radnje na koje je ovlašćen zakonom.
Žalba
na rešenje sportskog inspektora može se izjaviti ministru, u roku od osam dana
od dana prijema rešenja.
Žalba
iz stava 2. ovog člana ne zadržava izvršenje rešenja.
Ministar
o žalbi odlučuje u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
Ministar
propisuje obrazac i način izdavanja legitimacije sportskog inspektora.
Ministarstvo
vrši nadzor nad radom imalaca javnih ovlašćenja u vršenju ovim zakonom
poverenih poslova državne uprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuje
državna uprava.
XI
PRIJAVA ZA EVIDENTIRANJE I PRIVATIZACIJA
Sve
sportske organizacije, sportski savezi, sportska društva i sportski centri (u
daljem tekstu: subjekti evidentiranja) upisani u odgovarajući registar na
teritoriji Republike Srbije na dan stupanja na snagu ovog zakona, obavezni su
da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona podnesu prijavu
za evidentiranje podataka (u daljem tekstu: evidenciona prijava) Ministarstvu,
radi ustanovljavanja matičnih evidencija i registracije u skladu sa ovim
zakonom.
Uz
evidencionu prijavu iz stava 1. ovog člana podnosi se:
1)
osnivački akt kojim je prvi put osnovan subjekt evidentiranja;
2)
dokaz o svim statusnim promenama subjekta evidentiranja;
3) akt
nadležnog organa o dodeli sredstava na korišćenje i raspolaganje;
4)
dokaz o vlasništvu za nepokretnosti na kojima subjekt evidentiranja ima pravo
svojine ili pravo korišćenja (potpuni list nepokretnosti ili
vlasnički list);
5)
dokaz o broju zaključenih profesionalnih ugovora;
6)
podatke o broju članova subjekta evidentiranja;
7)
dokaz o matičnom broju dodeljenom od strane republičkog organa
nadležnog za poslove statistike;
8)
dokaz o poreskom identifikacionom broju (PIB);
9)
dokaz o brojevima svih računa u bankama i overene fotokopije ugovora o
kreditima sa ratama i rokovima otplate;
10)
finansijske izveštaje koji obavezno sadrže bruto bilans za poslednje dve
poslovne godine za koje je sastavljen bilans stanja i bilans uspeha i izveštaje
o izvršenoj reviziji (za subjekte evidentiranja koji tu obavezu imaju) u skladu
sa zakonom za prethodne dve poslovne godine u odnosu na godinu kada je podneta
evidenciona prijava, kao i za 1995. i 1996. godinu za subjekte evidentiranja
koji su bili upisani u registar pre ili u navedenom periodu;
11)
statut;
12)
overene fotokopije rešenja o upisanim hipotekama na nepokretnostima i ugovore o
kreditima osiguranim hipotekom;
13)
overene fotokopije rešenja o hipotekama na tuđim nepokretnostima upisanim
u korist subjekta evidentiranja i isprave o osnovu i visini potraživanja
osiguranih hipotekom;
14)
overene fotokopije ugovora o davanju subjekta evidentiranja ili njegovog dela u
zakup;
15)
overene fotokopije ugovora o davanju nepokretnosti i opreme u zakup;
16)
overene fotokopije ugovora o uzimanju nepokretnosti i opreme u zakup i lizing;
17)
spisak postojećih akcionara ili članova društva sa ograničenom
odgovornošću sa pojedinačnim učešćem u privatnom kapitalu;
18)
pregled sudskih sporova;
19)
izjava data pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću kojom
lice ovlašćeno za zastupanje subjekta evidentiranja garantuje da su
dostavljeni podaci i dokumentacija tačni i sveobuhvatni.
Ako
subjekt evidentiranja ne može da dostavi dokumentaciju iz člana 169. stav
2. ovog zakona, pravo svojine ili pravo korišćenja može se dokazati i
drugim dokazima (pravnosnažna odluka nadležnog organa, isprava o pravnom poslu
sačinjena u skladu sa zakonom, sporazum o naknadi za eksproprisanu
nepokretnost i dr.).
U
slučaju da subjekt evidentiranja ne dokaže da je vlasnik sportskog objekta
smatra se da je taj sportski objekat u državnoj svojini.
Ministar
će bliže urediti sadržaj i obrazac evidencione prijave u roku od 30 dana
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ukoliko
subjekt evidentiranja u roku iz člana 169. stav 1. ovog zakona ne podnese
evidencionu prijavu, biće izbrisan iz odgovarajućeg registra, osim
ako iz opravdanih razloga nije bio u mogućnosti da podnese evidencionu
prijavu.
Pod
opravdanim razlozima iz stava 1. ovog člana smatraju se razlozi koji
podrazumevaju nemogućnost blagovremenog pribavljanja dokumentacije iz
člana 169. stav 2. ovog zakona, bez krivice subjekta evidentiranja, o
čemu je obavezan da obavesti Ministarstvo.
U
postupku po evidencionoj prijavi Ministarstvo evidentira podatke o subjektu
evidentiranja i o sportskim objektima koje koristi.
Na
postupak promene vlasništva društvenog, odnosno državnog kapitala (u daljem
tekstu: privatizacija) u sportskoj organizaciji (u daljem tekstu: subjekt
privatizacije), primenjuju se propisi kojima se uređuje privatizacija, ako
ovim zakonom nije drukčije uređeno.
Postupak
privatizacije pokreće se inicijativom nadležnog organa subjekta
privatizacije i pripremom prospekta za privatizaciju, u skladu sa zakonom.
Postupak
privatizacije može se pokrenuti i inicijativom ministarstva nadležnog za
poslove privatizacije uz saglasnost Vlade.
Ako
subjekt privatizacije, pored kapitala u društvenoj svojini, ima i deo kapitala
u državnoj svojini, istovremeno sa prodajom društvenog kapitala, može se
prodavati i državni kapital subjekta privatizacije, uz saglasnost Vlade.
Jedan
član komisije koja, saglasno zakonu, sprovodi prodaju kapitala subjekta
privatizacije metodom javnog tendera je predstavnik Ministarstva.
Kupac
kapitala subjekta privatizacije, u smislu ovog zakona, ne može biti:
1) lice
koje ima akcije ili udele u nekoj od sportskih organizacija u istoj grani
sporta;
2) lice
čiji su poslovi, odnosno aktivnosti u vezi sa sportskim aktivnostima i
delatnostima subjekta privatizacije i na taj način mogu neposredno da
utiču na takmičenje u odgovarajućoj grani sporta;
3)
vlasnici sportskih kladionica;
4)
fizičko lice, pravno lice i osnivač pravnog lica, koje prema subjektu
privatizacije ima dospele obaveze neizmirene do dana podnošenja ponude na
tender, odnosno prijave za učešće na aukciji;
5)
fizičko lice, pravno lice i osnivač pravnog lica sa kojim je raskinut
ugovor o prodaji kapitala zbog neizvršenja ugovorenih obaveza, u skladu sa
propisima kojima se uređuje privatizacija;
6)
fizičko lice koje je osuđivano za sledeća krivična dela:
-
krivična dela protiv privrede;
-
krivična dela protiv službene dužnosti;
- teško
ubistvo;
- teška
krađa, razbojnička krađa, razbojništvo, utaja, prevara,
neosnovano korišćenje kredita i druge pogodnosti, iznuda, ucena i
zelenaštvo;
7)
fizičko lice koje je imalo ili ima status svedoka saradnika.
Posle
izvršene prodaje kapitala i evidentiranja akcija u Akcionarskom fondu, subjekt
privatizacije donosi odluku o promeni pravne forme u otvoreno akcionarsko društvo.
Odredba
stava 1. ovog člana ne primenjuje se na subjekt privatizacije koji je
organizovan kao udruženje u kojem je ukupni društveni, odnosno državni kapital
manjinski.
Ugovor
o prodaji kapitala subjekta privatizacije dostavlja se i Ministarstvu.
Sredstva
ostvarena od prodaje kapitala subjekta privatizacije uplaćuju se na
račun Agencije za privatizaciju.
Sredstva
iz stava 1. ovog člana, posle izmirivanja troškova prodaje u postupku
privatizacije i posebne naknade ostvarene zaključenjem ugovora o prodaji
kapitala (provizija), kao i namirenja poverilaca, uplaćuju se na uplatni
račun budžeta Republike Srbije i mogu se godišnjim zakonom o budžetu
usmeriti u Budžetski fond za finansiranje sporta, za izgradnju i rekonstrukciju
sportske infrastrukture, odnosno sportskih objekata u javnoj svojini.
Do
okončanja postupka privatizacije u skladu sa ovim zakonom zabranjena je
promena pravne forme subjekta privatizacije i promena vlasničke strukture
kapitala subjekta privatizacije putem konverzije potraživanja u trajni ulog.
Promena
namene sportskih objekata subjekta privatizacije može se izvršiti samo uz
saglasnost Ministarstva, u skladu sa ovim zakonom.
Novčanom
kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj sportska
organizacija ili drugo pravno lice, ako:
1)
prekrši zabranu diskriminacije sportista (član 10);
2)
dozvoli učešće na takmičenju sportisti takmičaru kome nije
utvrđena zdravstvena sposobnost (član 17. stav 1);
3) ne
zaključi ugovor o osiguranju perspektivnih i vrhunskih sportista od
posledica nesrećnih slučajeva za vreme obavljanja sportske aktivnosti
(član 19. stav 1);
4)
izloži sportistu sportskim aktivnostima koje mogu da ugroze ili pogoršaju
njegovo zdravstveno stanje (član 20. stav 1);
5)
angažuje za obavljanje stručnog rada lice koje nije sportski
stručnjak, odnosno stručnjak u sportu (član 23);
6)
prekrši zabranu diskriminacije sportskih stručnjaka i stručnjaka u
sportu (član 26. stav 11);
7) bavi
se poslovima stručnog osposobljavanja iako ne ispunjava propisane uslove
(član 27. st. 2. i 3);
8)
obavlja stručno osposobljavanje suprotno utvrđenom planu i programu i
načinu stručnog osposobljavanja (član 28. stav 1);
9) ne
omogući obavljanje stručnog nadzora (član 30. stav 5);
10)
obavlja sportske aktivnosti i delatnosti iako ne ispunjava utvrđene uslove
(član 33. stav 1. i član 110. stav 5);
11)
izabere ili imenuje u organe lice suprotno odredbama člana 57. st. 2. i 3.
ovog zakona;
12)
obavlja privredne i druge delatnosti suprotno uslovima utvrđenim
članom 72. stav 1. ovog zakona;
13) ne
vodi poslovne knjige, ne sastavlja i ne podnosi finansijske izveštaje u skladu
sa odredbom člana 74. stav 1. ovog zakona;
14)
koristi imovinu suprotno odredbama člana 76. ovog zakona;
15)
obavlja poslove posredovanja prilikom prelaska sportiste iz jedne u drugu
sportsku organizaciju iako ne ispunjava uslove utvrđene članom 96.
st. 1. i 2. ovog zakona;
16) ne
primi u članstvo organizaciju koja ispunjava uslove određene statutom
saveza za prijem u članstvo (član 99. stav 3);
17) ne
utvrdi sportska pravila u odgovarajućoj grani sporta (član 102. st.
1. i 2);
18) ne
dostavi sportska pravila Ministarstvu (član 102. stav 3);
19)
učestvuje u sportskom takmičenju iako nije dobilo dozvolu za sezonu
(član 112. stav 1);
20) ne
utvrdi kriterijume, odnosno uslove za davanje dozvole za sezonu u skladu sa
članom 112. stav 3. ovog zakona;
21)
učestvuje u sportskim takmičenjima iako ne ispunjava uslove
utvrđene članom 112. stav 4. ovog zakona;
22) ne
utvrdi ispunjenost uslova za izdavanje dozvole za učešće na sportskom
takmičenju pre početka takmičarske sezone (član 112. stav
7);
23)
primeni izmene sistema takmičenja pre isteka jedne takmičarske sezone
od utvrđivanja tih izmena (član 113. stav 4);
24)
promeni propozicije takmičenja u toku takmičarske sezone (član
113. stav 5);
25) ne
koristi namenski sredstva dobijena iz budžeta Republike Srbije (član 122.
stav 4);
26) ne
obezbedi prioritet organizovanim školskim i vannastavnim sportskim aktivnostima
u pogledu korišćenja školskih sportskih sala i terena u odnosu na
aktivnosti lica izvan škole (član 143. stav 4);
27) ne
uredi, ne obeleži, ne opremi ili ne održava javni sportski teren u stanju koje
osigurava bezbedno korišćenje ili ne prekine korišćenje terena ili
dela terena iako su nastupile okolnosti koje ugrožavaju bezbednost na terenu
ili koristi javni sportski teren iako ne ispunjava propisane uslove (član
149. stav 2);
28)
koristi sportski objekat suprotno odredbi člana 152. stav 1. ovog zakona;
29)
promeni namenu sportskog objekta bez odgovarajuće saglasnosti, suprotno
odredbama člana 154. st. 1 - 4. ovog zakona;
30)
promeni namenu dela pratećeg prostora sportskog objekta, suprotno
odredbama člana 154. st. 5. i 6. ovog zakona;
31) ne
preduzme mere koje omogućavaju predupređenje rizika nastanka štete za
sportiste, gledaoce, druge učesnike i treća lica na sportskoj
priredbi, kao i mere kojima se na povećane rizike utiče (član
157. stav 1. tačka 2);
32)
organizuje sportsku priredbu iako ne ispunjava propisane uslove (član 158.
stav 1);
33)
dopusti učešće na sportskoj priredbi licima koja ne ispunjavaju
propisane uslove (član 158. stav 2);
34)
organizuje sportsku priredbu koja se temelji na tzv. slobodnoj borbi dva ili
više lica (član 158. stav 6);
35)
kandiduje se za organizovanje velikog međunarodnog sportskog
takmičenja na teritoriji Republike Srbije iako ne ispunjava propisane
uslove (član 159);
36)
učestvuje na međunarodnim sportskim priredbama bez saglasnosti
nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza (član 162);
37) ne
postupi po nalogu sportskog inspektora datom u vršenju inspekcijskog nadzora
(član 166. stav 4);
38)
promeni namenu sportskog objekta suprotno odredbi člana 182. ovog zakona;
39)
angažuje za obavljanje stručnog rada lice koje ne ispunjava uslove iz
člana 187. stav 4. ovog zakona.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u
sportskoj organizaciji ili drugom pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od
5.000 do 50.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. tač. 13) - 18) i 28) - 39) ovog člana
kazniće se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 500.000
dinara.
Novčanom
kaznom od 30.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj sportska
organizacija ili drugo pravno lice, ako:
1)
zaključi sa maloletnim sportistom ugovor suprotno članu 9. stav 5.
ovog zakona;
2) ne
registruje ugovor sa sportistom kod nadležnog nacionalnog granskog sportskog
saveza (član 11. stav 1);
3) ne
obavesti bez odlaganja nadležni nacionalni granski sportski savez o
utvrđivanju ništavosti, poništenju ili raskidu ugovora sa sportistom
(član 11. stav 3);
4) ne
zaključi ugovor o radu sa sportistom koji se profesionalno bavi sportskim
aktivnostima u toj sportskoj organizaciji (član 12. stav 1);
5) ne
vodi evidenciju o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti sportista
takmičara u skladu sa članom 18. ovog zakona;
6) ne
omogući sportisti učešće u nacionalnoj sportskoj reprezentaciji
kada je pozvan u reprezentaciju (član 22.);
7) ne
utvrdi plan stručnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja sportskih
stručnjaka (član 26. stav 2);
8) ne
podnese propisane izveštaje, podatke i plan aktivnosti i ne podnese
Ministarstvu prijavu početka obavljanja stručnog osposobljavanja
(član 28. stav 2);
9) u
pravnom saobraćaju ne koristi naziv i skraćeni naziv u obliku u kome
je upisan u registar (član 42. stav 1);
10) ne
vodi knjigu članova (član 47. stav 5);
11)
imenuje zastupnika, likvidatora ili člana organa sportskog udruženja
suprotno odredbi člana 59. stav 4. ovog zakona;
12) ne
obavesti Ministarstvo o izdavanju dozvole za sezonu u propisanom roku
(član 96. stav 4);
13) ne
dostavi Ministarstvu izveštaj o ostvarivanju programa ili delova programa i
korišćenju sredstava budžeta Republike Srbije (član 130. stav 1);
14) ne
učini izveštaj o svom radu i o obimu i načinu sticanja i
korišćenja sredstava dostupnim javnosti i taj izveštaj ne dostavi
Ministarstvu (član 130. stav 5);
15) ne
obezbedi da je sportski objekat pristupačan osobama sa invaliditetom
(član 145. stav 3);
16)
dopusti učešće u takmičenju životinji kojoj nije utvrđena
zdravstvena sposobnost za takmičenje (član 163);
17) ne
podnese prijavu za upis u matičnu evidenciju (član 165. st. 4. i 5);
18) ne
vodi propisane evidencije (član 165. st. 6. i 7);
19) ne
uskladi svoju organizaciju, rad i opšte akte u roku utvrđenom članom
188. stav 1. ovog zakona.
Za
prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u
sportskoj organizaciji ili drugom pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od
5.000 do 30.000 dinara.
Za
prekršaj iz stava 1. tač. 5) - 7), 14), 18) i 19) ovog člana
kazniće se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 250.000
dinara.
Novčanom
kaznom u iznosu od 5.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj
fizičko lice, ako:
1)
učestvuje u takmičenju iako mu nije utvrđena zdravstvena
sposobnost (član 17. stav 1);
2)
izloži sportistu aktivnostima koje mogu da ugroze njegovo zdravlje (član
20. stav 1);
3)
obavlja stručni rad iako ne ispunjava propisane uslove (član 23. st.
2. i 3);
4)
obavlja stručni rad sa decom iako ne ispunjava propisane uslove (član
25. stav 3);
5) ne
planira i ne evidentira stručni rad (član 26. stav 1);
6) ne
omogući obavljanje stručnog nadzora (član 30. stav 5);
7) kao
nadležno lice ne sazove skupštinu sportskog udruženja u propisanom roku
(član 53. stav 5);
8) kao
zastupnik ne saopšti tražene informacije u skladu sa članom 56. stav 2.
ovog zakona;
9)
obavlja sportske aktivnosti i delatnosti na javnom sportskom terenu suprotno
odredbi člana 149. stav 2. ovog zakona;
10)
koristi sportski objekat suprotno odredbi člana 152. stav 1. ovog zakona;
11)
promeni namenu sportskog objekta bez odgovarajuće saglasnosti, suprotno
odredbama člana 154. st. 1 - 3. ovog zakona;
12)
promeni namenu dela pratećeg prostora sportskog objekta suprotno odredbama
člana 154. st. 5 - 6. ovog zakona;
13) ne preduzme
mere koje omogućavaju predupređenje rizika nastanka štete za
sportiste, gledaoce i druge učesnike i treća lica na sportskoj
priredbi, kao i mere kojima se na povećane rizike utiče (član
157. stav 1. tačka 2);
14)
organizuje sportsku priredbu iako ne ispunjava propisane uslove (član 158.
stav 1);
15)
učestvuje na sportskoj priredbi iako ne ispunjava propisane uslove
(član 158. stav 2);
16)
učestvuje u sportskoj priredbi koja se temelji na tzv. slobodnoj borbi dva
ili više lica (član 158. stav 6);
17)
učestvuje na međunarodnim sportskim priredbama bez prethodne
saglasnosti nadležnog nacionalnog granskog sportskog saveza (član 162);
18) ne
postupi po nalogu sportskog inspektora datom u vršenju inspekcijskog nadzora
(član 167. stav 1).
XIII
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Sportskim
objektima u državnoj i društvenoj svojini za koje na dan stupanja na snagu ovog
zakona ne postoji odgovarajuća urbanistička dokumentacija ne može se
do utvrđivanja te dokumentacije menjati namena.
Postojeće
organizacije u oblasti sporta nastavljaju sa radom, u skladu sa ovim zakonom.
Republički
zavod i Pokrajinski zavod nastavljaju sa radom, u skladu sa ovim zakonom.
Vlada
će imenovati organe Republičkog zavoda u roku od tri meseca od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Stručni
rad u organizacijama u oblasti sporta do kraja 2013. godine mogu da obavljaju,
pored lica koja ispunjavaju uslove određene ovim zakonom i lica koja
ispunjavaju uslove utvrđene sportskim pravilima nadležnog nacionalnog
granskog sportskog saveza koja važe na dan stupanja na snagu ovog zakona.
Sportski
stručnjaci koji obavljaju vaspitno-obrazovni rad sa decom, a koji ne
ispunjavaju propisane uslove u pogledu stepena i vrste obrazovanja, mogu i
dalje da obavljaju taj rad ako su do stupanja na snagu ovog zakona najmanje 25
godina obavljali vaspitno-obrazovni rad, od čega najmanje 15 godina u radu
sa decom, na osnovu potvrde nacionalnog granskog sportskog saveza.
Sportisti
i treneri koji su stekli pravo na nacionalno priznanje do dana stupanja na snagu
ovog zakona, nastavljaju da ostvaruju to pravo u skladu sa propisom po kome su
ga stekli.
Postojeće
organizacije u oblasti sporta dužne su da usklade svoju organizaciju, rad i
opšte akte sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Postojeća
udruženja, društva i savezi u oblasti sporta čiji organizacioni delovi
imaju svojstvo pravnog lica dužni su da se u roku iz stava 1. ovog člana
organizuju kao jedinstveno pravno lice, koje preuzima imovinu organizacionih
delova koji su izgubili svojstvo pravnog lica.
Postojeća
udruženja, društva i savezi u oblasti sporta dužni su da ustanove knjigu
članova, uključujući i podatke o upravljačkim pravima, u
roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Postojeća
udruženja, društva i savezi u oblasti sporta dužni su da u roku iz stava 1.
ovog člana Agenciji podnesu prijavu za upis prevođenja u Registar,
fotokopiju statuta važećeg na dan stupanja na snagu ovog zakona,
fotokopiju rešenja o upisu u registar kod Ministarstva, odluku o izboru,
odnosno imenovanju zastupnika i fotokopiju njegove lične isprave i tri
primerka novog statuta, radi upisa u Registar.
Sportski
savezi i druge organizacije u oblasti sporta sa sedištem na teritoriji
Republike Srbije, registrovani prema Zakonu o udruživanju građana u
udruženja, društvene organizacije i političke organizacije koje se
osnivaju za teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
("Službeni list SFRJ", broj 42/90 i "Službeni list SRJ",
br. 24/94, 28/96 i 73/00) - dužni su da u roku iz stava 1. ovog člana
podnesu prijavu za prevođenje u Registar, fotokopiju statuta važećeg
na dan stupanja na snagu ovog zakona, rešenje o upisu u registar kod nadležnog
organa, odluku o izboru, odnosno imenovanju zastupnika organizacije i
fotokopiju njegove lične isprave, kao i tri primerka novog statuta, radi
upisa u odgovarajući registar.
Postupak
upisa u registar započet do dana stupanja na snagu ovog zakona
okončaće se po odredbama propisa po kojima je započet.
Organizacije
u oblasti sporta iz stava 5. ovog člana dužne su da u roku iz stava 1.
ovog člana podnesu Agenciji prijavu za prevođenje u Registar.
Organizacije
u oblasti sporta koje ne podnesu prijavu u skladu sa st. 3, 4. i 5. ovog
člana - gube svojstvo pravnog lica po sili zakona, a njihova imovina
prelazi na lica određena statutom, odnosno zakonom, bez sprovođenja
postupka likvidacije.
Ministarstvo
je dužno da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Agenciji
dostavi važeću evidenciju (bez arhivske građe) postojećih
udruženja, društava i saveza u oblasti sporta.
U
postupku prevođenja u Registar Ministarstvo će dostavljati Agenciji
samo važeću aktuelnu evidenciju, a postojeća arhivska građa
ostaće u Ministarstvu, tako da će Agencija izdavati potvrde i uverenja
od momenta prevođenja i ubuduće, a Ministarstvo samo u odnosu na
dokumentaciju koja je ostala u arhivi Ministarstva.
Subjekt
evidentiranja može se putem statusne promene pripojiti ili spojiti samo sa
organizacijom u oblasti sporta koja koristi većinski društveni ili državni
kapital.
Za
slučaj prestanka sportske organizacije, sportskog društva i saveza koji u
strukturi kapitala ima društveni ili državni kapital kao primalac njihove
imovine statutom se može odrediti samo nedobitna organizacija u oblasti sporta
koja koristi većinski društveni ili državni kapital.
Sportske
organizacije, sportski savezi i sportska društva mogu da raspolažu
nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini na kojima imaju pravo
korišćenja, odnosno donose odluke o smanjenju ili povećanju kapitala,
reorganizaciji ili restrukturiranju, investicionom ulaganju, prodaji dela
imovine, zalaganju stvari ili uspostavljanju hipoteke, dugoročnom zakupu,
raspolaganju potraživanjima, uzimanju ili odobravanju kredita ili izdavanju
garancija, van toka redovnog poslovanja, samo uz saglasnost Vlade, na predlog
Ministarstva.
Radi
zaštite javnog interesa u oblasti sporta, sportske organizacije u kojima je
društveni, odnosno državni kapital većinski mogu biti, polazeći od
njihovog društvenog značaja, tradicije i popularnosti, određene:
1)
odlukom Vlade - za sportske organizacije od republičkog značaja;
2)
odlukom nadležnog organa autonomne pokrajine - za sportske organizacije od
pokrajinskog značaja;
3)
odlukom nadležnog organa jedinice lokalne samouprave - za sportske organizacije
od lokalnog značaja.
Vlada
će doneti odluku iz stava 1. ovog člana u roku od mesec dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona, nadležni organ autonomne pokrajine - u roku od
mesec dana od donošenja odluke Vlade, nadležni organ jedinice lokalne
samouprave - u roku od dva meseca od donošenja odluke Vlade, a nadležni organ
jedinice lokalne samouprave na teritoriji autonomne pokrajine - u roku od mesec
dana od donošenja odluke nadležnog organa autonomne pokrajine.
Sportska
organizacija iz stava 1. tačka 1) ovog člana ne može doneti statut i
odluku o statusnoj promeni bez prethodne saglasnosti Vlade, sportska
organizacije iz stava 1. tačka 2) ovog člana - bez prethodne
saglasnosti nadležnog organa autonomne pokrajine, a sportska organizacija iz
stava 1. tačka 3) ovog člana - bez prethodne saglasnosti nadležnog
organa jedinice lokalne samouprave.
Vlada
određuje predstavnike društvenog, odnosno državnog kapitala u sportskim
organizacijama iz stava 1. tačka 1) ovog člana, nadležni organ
autonomne pokrajine - u sportskim organizacijama iz stava 1. tačka 2) ovog
člana, a nadležni organ jedinice lokalne samouprave - u sportskim
organizacijama iz stava 1. tačka 3) ovog člana.
Sportske
organizacije iz stava 1. ovog člana ne mogu donositi odluke i
zaključivati ugovore bez prethodne saglasnosti predstavnika društvenog,
odnosno državnog kapitala iz stava 4. ovog člana, osim odluka i ugovora
manjeg značaja. Predstavnici društvenog, odnosno državnog kapitala iz
stava 4. ovog člana odbiće da daju saglasnost ako bi se donošenjem
odluke ili zaključenjem ugovora ugrozio ili bi mogao biti ugrožen javni
interes u oblasti sporta.
Odredbama
ovog člana ne dira se u pravila iz člana 189. ovog zakona.
Visokoškolske
ustanove i organizacije u oblasti sporta koje su dobile rešenje o ispunjenosti
uslova za obavljanje poslova stručnog osposobljavanja u oblasti sporta do
dana stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju da obavljaju stručno
osposobljavanje za sticanje onih sportskih zvanja za koja su ispunjeni uslovi
utvrđeni članom. 27. i članom 28. stav 1. ovog zakona.
Podzakonski
akti predviđeni ovim zakonom doneće se u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Izuzetno
od stava 1. ovog člana, podzakonski akti iz člana 63. stav 8. i
člana 165. stav 8. ovog zakona doneće se u roku od 30 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Strategija
razvoja sporta u Republici Srbiji za period od 2009. do 2013. godine
("Službeni glasnik RS", broj 110/08) važi do isteka perioda za koji
je doneta.
Nacionalne
kategorizacije sportova, sportista i sportskih stručnjaka u skladu sa ovim
zakonom doneće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona, a Nacionalna kategorizacija sportskih objekata - u roku od dve godine
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Jedinice
lokalne samouprave doneće, odnosno uskladiće sa Strategijom razvoja
sporta u Republici Srbiji programe razvoja sporta na svojim teritorijama
najkasnije u roku od godinu dana od dana donošenja Strategije razvoja sporta u
Republici Srbiji.
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o sportu ("Službeni
glasnik RS", br. 52/96 i 101/05).
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o društvenim
organizacijama i udruženjima građana ("Službeni glasnik SRS",
br. 24/82, 39/83, 17/84, 50/84, 45/85 i 12/89 i "Službeni glasnik
RS", br. 53/93, 67/93, 48/94 i 101/05).
Danom
stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o udruživanju građana
u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije koje se
osnivaju za teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
("Službeni list SFRJ", broj 42/90 i "Službeni list SRJ",
br. 24/94, 28/96 i 73/00).
Do
donošenja akata na osnovu ovog zakona, primenjivaće se akti doneti na
osnovu zakona iz stava 1. ovog člana, osim ako su u suprotnosti s ovim
zakonom.
Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije", a odredbe člana 63. stav 1, člana
98. stav 3, člana 100, člana 105. st. 4. i 5. i člana 106. stav
3, u delu koji se odnosi na upis u Registar, primenjuju se po isteku roka od
tri meseca od dana stupanja na snagu podzakonskih akata iz člana 63. st.
4. i 8. ovog zakona, a uslovi iz čl. 112. i 113. ovog zakona primenjuju se
od sledeće takmičarske sezone.
Odredbe
zakona koje se odnose na podnošenje godišnjih i posebnih programa iz člana
117. ovog zakona primenjuju se od 1. januara 2012. godine.
Napomena:
*
Odredba člana 63. stav 4. Zakona o sportu ("Sl. glasnik RS", br.
24/2011), prestaje da važi 4. januara 2012. godine, danom stupanja na snagu
Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za privredne registre ("Sl.
glasnik RS", br. 99/2011). ** Odredbe čl. 64. do 67. i člana 86.
stav 3. Zakona o sportu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2011 i 99/2011 -
dr. zakon) prestaju da važe 1. februara 2012. godine, danom početka
primene Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre
("Sl. glasnik RS", br. 99/2011) u odnosu na odgovarajući registar.